Povodom 30. godišnjice genocida nad Bošnjacima u Srebrenici, u Sarajevu je održan naučni skup pod nazivom “Srebrenica – 30 godina od genocida: Kontinuitet zločina, negiranja i nestali”. Organizatori skupa bili su JU Muzej “Alija Izetbegović”, Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta u Sarajevu i Gazi Husrev-begova biblioteka.
Skup je održan u prostorijama Gazi Husrev-begove biblioteke, kroz dva stručna panela na kojima su govorili ugledni historičari, istraživači i eksperti iz oblasti prava i savremene historije.
Fokus na kontinuitet zločina i sudbinu nestalih
Učesnici su analizirali kontinuitet zločina nad Bošnjacima u srednjem Podrinju, s posebnim naglaskom na genocid počinjen u julu 1995. godine. Govorilo se i o ulozi masovnih grobnica, procesu identifikacije, trajnom negiranju genocida i važnosti etike sjećanja u suočavanju sa prošlošću.
Direktorica Muzeja “Alija Izetbegović” Šejla Cakić Rizvanović naglasila je važnost očuvanja historijske istine i jačanja kulture pamćenja. Istakla je da je cilj događaja doprinos edukaciji i društvenoj svijesti.
Moralna i akademska obaveza prema žrtvama
Direktor Gazi Husrev-begove biblioteke Dženan Handžić poručio je da se kroz ovakve događaje potvrđuje da postoje moralne granice koje se ne smiju preći. “Srebrenica je dio našeg kolektivnog identiteta i simbol civilizacijske obaveze koja nadilazi puko sjećanje”, kazao je.
Džananović: Na margini negatori genocida
Muamer Džananović, direktor Instituta za istraživanje zločina, naglasio je da su fokus skupa bili višestoljetni obrasci nasilja i pitanje nestalih osoba. Dodao je da je kroz ovogodišnje aktivnosti i niz događaja stvoren prostor za istinu, nauku i odgovornost, a istovremeno se suzbija djelovanje onih koji finansiraju i šire negiranje genocida.
Komemoracija i dženaza 11. jula
Obilježavanje 30. godišnjice genocida kulminirat će 11. jula u Memorijalnom centru Potočari, gdje će biti održana komemoracija i kolektivna dženaza. Tom prilikom, bit će ukopano još sedam identificiranih žrtava genocida, dok je u mezarju već ukopano više od 6.000 njih.
Zločin u Srebrenici počinile su jedinice Vojske Republike Srpske, predvođene Radovanom Karadžićem i Ratkom Mladićem, koji su pravosnažno osuđeni na doživotni zatvor za genocid i druge ratne zločine.