Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio je da će 8. jula u Istočnom Sarajevu biti otkriven spomenik Vitaliju Čurkinu, nekadašnjem ambasadoru Rusije pri Ujedinjenim nacijama, poznatom po tome što je 2015. godine uložio veto na britansku rezoluciju kojom bi se genocid u Srebrenici i formalno priznao na međunarodnom nivou.
Dodik je naglasio da se otkrivanjem spomenika izražava “vječna zahvalnost srpskog naroda” Čurkinu, kojeg opisuje kao “velikog čovjeka koji je stao u odbranu istine i spriječio etiketiranje srpskog naroda kao genocidnog”.
Spomen-ploča zamijenjena spomenikom
Na mjestu spomen-ploče postavljene 2017. godine, sada će biti postavljen trajni spomenik. Događaj će se održati tačno na desetu godišnjicu ruskog veta u Vijeću sigurnosti UN, čime se, prema riječima Dodika, obilježava “jedan od ključnih trenutaka savremene istorije srpskog naroda”.
U izjavi za rusku novinsku agenciju TASS, Dodik je kazao da je Čurkinova uloga u UN bila “presudna za očuvanje časti Republike Srpske” te da “srpski narod nikada neće zaboraviti njegov doprinos”.
Kontroverze oko Čurkinovog naslijeđa
Vitalij Čurkin je, kao stalni predstavnik Rusije u UN, 8. jula 2015. godine uložio veto na rezoluciju koju je predložila Velika Britanija, a kojom bi se masakr više od 8.000 Bošnjaka u Srebrenici 1995. godine zvanično okarakterisao kao genocid. Devet članica Vijeća glasalo je za, četiri su bile suzdržane, a Rusija je jedina uložila veto.
Taj potez naišao je na oštre kritike međunarodne zajednice. Tadašnja ambasadorica SAD u UN-u, Samantha Power, nazvala je ruski veto “novom mrljom na reputaciji Vijeća sigurnosti” i “sramnim činom negiranja historijskih činjenica”.
Reakcije se očekuju
Najava postavljanja spomenika izaziva očekivanja burnih reakcija, posebno među žrtvama genocida i organizacijama koje se bave ljudskim pravima. Postavljanje spomenika osobi koja se otvoreno protivila priznanju genocida moglo bi dodatno produbiti političke i etničke podjele u Bosni i Hercegovini.
Čurkinova smrt i naslijeđe
Vitalij Čurkin preminuo je iznenada 20. februara 2017. godine u New Yorku, dan uoči svog 65. rođendana. Njegovo naslijeđe ostaje duboko polarizovano – dok ga jedni vide kao zaštitnika srpskih interesa, drugi ga smatraju simbolom poricanja genocida.