U sjedištu Islamske zajednice Kosova u Prištini danas je svečano otvorena izložba pod nazivom „Sjećanje u slikama: porušene džamije u Bosni i Hercegovini i na Kosovu tokom 90-ih godina – planirani sakralocid“, u organizaciji Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini i Islamske zajednice Kosova. Riječ je o dvojezičnoj tematskoj postavci, na bosanskom i albanskom jeziku, čiji je cilj dokumentovati i javnosti predstaviti sistematsko uništavanje islamskih vjerskih objekata tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992–1995) i rata na Kosovu (1996–1999).
Izložba kroz fotografije, arhivsku građu i svjedočanstva ne prikazuje samo razmjere fizičkog razaranja, već i ideološku pozadinu sakralocida i urbicida – planskog uništavanja vjerskih i kulturnih simbola s ciljem brisanja identiteta Bošnjaka u Bosni i Hercegovini i Albanaca na Kosovu. Time postavka prerasta u snažno svjedočanstvo o pokušajima zatiranja historijskog pamćenja i kulturnog kontinuiteta muslimana na Balkanu.
Razmjere razaranja i historijsko pamćenje
Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu srušeno je ukupno 614 džamija, 218 mesdžida, 69 mekteba, četiri tekije, 37 turbeta i 405 drugih vakufskih objekata. Slična sudbina zadesila je i Kosovo, gdje su tokom rata 1998–1999. godine srpske snage spalile, granatirale ili oskrnavile 218 džamija od ukupno 560 koliko ih je tada postojalo. Uništeni su i objekti od izuzetnog kulturnog značaja, uključujući sjedište Islamske zajednice Kosova, medresu „Alauddin“, četiri historijske medrese, tri tekije, jedan hamam, kao i desetine vakufskih poslovnih prostora.
Muftija Islamske zajednice Kosova Naim-ef. Tërnava istakao je da su vjerski objekti bili namjerne mete genocidne politike. Naglasio je da rušenje džamija nije bilo slučajno, već dio sistemskog projekta brisanja identiteta i historijskog prisustva muslimana na ovim prostorima. Pozvao je da se izložba prevede i na druge jezike te predstavi širom Evrope i dijaspore, s ciljem promocije mira, međusobnog poštovanja i istine.
Poruka mira, sjećanja i odgovornosti
Izložbi su prisustvovali brojni predstavnici vjerskog, kulturnog i političkog života Kosova, uključujući premijera Aljbina Kurtija, koji je naglasio da kulturna baština predstavlja temelj kolektivnog identiteta i da njeno uništavanje ima dugoročne posljedice po društvo. Istakao je da je tokom rata na Kosovu uništeno gotovo 1.800 spomenika kulturne baštine, što svjedoči o razmjerama sistemskog razaranja.
U ime Islamske zajednice u BiH, prisutnima se obratio muftija goraždanski Remzija-ef. Pitić, naglasivši da rušenje džamija nije bio čin pojedinaca, već rezultat politike s najviših nivoa. Poručio je da obnova džamija znači i obnovu identiteta, kulture i dostojanstva, te da je sjećanje temeljna obaveza prema prošlim i budućim generacijama.
Autori izložbe istakli su da ona nije poziv na mržnju, već čin otpora zaboravu i negiranju zločina. Uz izložbu je objavljen i dvojezični katalog, a postavka će tokom naredne godine biti predstavljena i u Sarajevu, čime se nastavlja zajednički napor očuvanja istine i historijskog pamćenja.