Briga o djeci bez roditeljskog staranja jedna je od najvažnijih društvenih odgovornosti, a osiguravanje sigurnog i podržavajućeg porodičnog okruženja predstavlja ključni preduslov za njihov zdrav razvoj. Upravo je značaj porodice, hraniteljstva i podrške mladima nakon izlaska iz sistema brige bio u fokusu dvodnevne edukativne konferencije koju SOS Dječija sela u Bosni i Hercegovini organiziraju za predstavnike medija.
Konferencija je okupila stručnjake, predstavnike organizacija, medijske radnike i druge aktere koji se bave zaštitom djece kako bi razgovarali o izazovima i mogućnostima unapređenja sistema podrške djeci bez roditeljskog staranja. Poseban naglasak stavljen je na hraniteljstvo kao oblik porodične brige koji djeci omogućava odrastanje u toplom i sigurnom okruženju, umjesto institucionalnog smještaja.
Tokom skupa istaknuto je da odgovornost prema djeci bez roditeljskog staranja ne završava njihovim punoljetstvom. Naprotiv, mladima je nakon navršene 18. godine često potrebna dodatna podrška kako bi uspješno završili obrazovanje, pronašli zaposlenje i započeli samostalan život. Upravo zbog toga organizacije koje rade s djecom i mladima nastoje razvijati programe koji će im omogućiti lakši prelazak u odraslo doba.
Razvoj hraniteljstva kao prioritet
Nacionalni direktor SOS Dječijih sela u Bosni i Hercegovini Malik Garibija istakao je da organizacija od svog osnivanja djeluje s jasnom misijom – da svako dijete treba porodicu. Pored tradicionalnog modela SOS porodica, posljednjih godina sve više pažnje posvećuje se razvoju hraniteljstva kao jednom od najvažnijih oblika porodične brige za djecu bez roditeljskog staranja.
Prema njegovim riječima, kroz šest centara za hraniteljstvo SOS Dječija sela danas imaju kapacitet da pruže podršku za približno 200 hraniteljskih porodica i djecu koja su u njima smještena. Takav pristup omogućava većem broju djece da odrastaju u porodičnom okruženju, što pozitivno utiče na njihov emocionalni, socijalni i obrazovni razvoj.
Garibija je naglasio da hraniteljstvo nije samo privremeno rješenje već važan oblik podrške koji djeci pruža osjećaj pripadnosti, sigurnosti i stabilnosti. Upravo zbog toga organizacija kontinuirano ulaže u edukaciju stručnjaka, razvoj hraniteljskih kapaciteta i saradnju s institucijama koje učestvuju u procesu zaštite djece.
Govoreći o izazovima s kojima se sistem suočava, istakao je da posao nije jednostavan, ali da njegova važnost opravdava svaki uloženi napor. Dodao je da su djeca bez roditeljskog staranja među najranjivijim grupama u društvu te da im je potrebna kontinuirana podrška svih relevantnih aktera.
Podrška mladima i nakon punoljetstva
Jedna od tema koja je izazvala posebnu pažnju učesnika konferencije odnosila se na podršku mladima nakon izlaska iz sistema alternativne brige. Istaknuto je da mnogi mladi ljudi nakon navršene 18. godine ostaju bez adekvatne podrške i suočavaju se s brojnim izazovima prilikom osamostaljivanja.
Kako bi odgovorili na te potrebe, SOS Dječija sela provode program „Samostalni život uz podršku“, kroz koji mladima pružaju finansijsku, stručnu i savjetodavnu pomoć sve dok ne budu spremni za potpuno samostalan život. Program uključuje podršku tokom školovanja, studiranja, traženja zaposlenja i razvoja životnih vještina koje su neophodne za uspješno funkcionisanje u odrasloj dobi.
Garibija je naglasio da podrška traje tokom cijelog perioda studiranja, kao i godinu dana nakon završetka fakulteta. Za mlade koji se ne odluče za nastavak školovanja podrška se prilagođava njihovim individualnim potrebama i okolnostima.
Cilj ovakvih programa jeste omogućiti mladim ljudima da pronađu posao, osiguraju egzistenciju i izgrade stabilan život. Na taj način povećavaju se njihove šanse za uspješnu integraciju u društvo i smanjuje rizik od socijalne isključenosti.
Važna uloga medija u podizanju svijesti
PR menadžer SOS Dječijih sela u BiH Mirela Nalić podsjetila je da u Bosni i Hercegovini još uvijek veliki broj djece čeka priliku da odrasta u porodičnom okruženju. Zbog toga je, kako je naglasila, neophodno kontinuirano informisati javnost o značaju hraniteljstva i potrebi uključivanja zajednice u pružanje podrške djeci.
Govoreći o svakodnevnim izazovima s kojima se suočavaju djeca bez roditeljskog staranja, Nalić je istakla da mnoga od njih odrastaju bez osobe koja će im pružiti pažnju, podršku i osjećaj sigurnosti. Upravo zbog toga hraniteljstvo predstavlja priliku da djeca dobiju ono što im je najpotrebnije – ljubav, razumijevanje i pripadnost porodici.
Ona je naglasila da SOS Dječija sela kroz šest centara za hraniteljstvo u Federaciji Bosne i Hercegovine aktivno rade na razvoju ovog oblika brige i pružanju podrške djeci, mladima i hraniteljskim porodicama. Istovremeno, organizacija nastoji jačati svijest javnosti o važnosti hraniteljstva kako bi što više djece dobilo priliku za odrastanje u porodičnom okruženju.
Poseban segment konferencije bio je posvećen ulozi medija u odgovornom izvještavanju o djeci, mladima i porodicama. Učesnici su istakli da mediji imaju značajnu odgovornost u oblikovanju javnog mišljenja i promovisanju pozitivnih priča koje mogu podstaći građane da se informišu o hraniteljstvu i eventualno uključe u ovaj proces.
Zaključeno je da samo zajedničkim djelovanjem institucija, organizacija civilnog društva, medija i građana može biti izgrađeno društvo u kojem nijedno dijete neće odrastati samo. Kontinuirana podrška hraniteljstvu, razvoj programa za mlade i odgovorno informisanje javnosti predstavljaju važne korake ka stvaranju sigurnijeg i pravednijeg okruženja za svako dijete u Bosni i Hercegovini.