Predstavnik bošnjačke nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Armin Hodžić reagovao je na deklaraciju koju je predstavio Domovinski pokret (DP), politička stranka desnog spektra koja je dio vladajuće koalicije u Republici Hrvatskoj. U dokumentu koji je izazvao brojne reakcije u političkim krugovima, DP se zalaže za uspostavu nove federalne jedinice u Bosni i Hercegovini, odnosno takozvanog trećeg entiteta.
Hodžić smatra da inicijativa nema realne izglede za uspjeh te da predstavlja još jedan u nizu političkih prijedloga koji neće rezultirati konkretnim promjenama. Istovremeno upozorava da ovakvi potezi mogu dodatno opteretiti odnose između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, koji su posljednjih godina opterećeni različitim političkim pitanjima.
Kritike zbog sadržaja deklaracije
Govoreći o prijedlogu Domovinskog pokreta, Hodžić je istakao da način na koji je deklaracija predstavljena pokazuje da ni njeni predlagači ne očekuju ozbiljnu političku realizaciju.
Prema njegovoj ocjeni, riječ je o inicijativi koja će vjerovatno završiti kao i mnoge prethodne slične ideje koje su se pojavljivale u javnom prostoru, bez značajnijeg političkog efekta. Ipak, smatra da to ne umanjuje potencijalnu štetu koju ovakve poruke mogu izazvati u odnosima između dvije susjedne države.
Posebno je kritikovao dio deklaracije u kojem se poredi položaj bošnjačke manjine u Hrvatskoj sa statusom Hrvata u Bosni i Hercegovini. Prema njegovim riječima, takvo poređenje otvara brojna politička i pravna pitanja te može dovesti do pogrešnih interpretacija.
Hodžić navodi da je riječ o pristupu koji do sada nije bio prisutan u političkim raspravama na takav način. Smatra da se poređenjem manjinskog statusa Bošnjaka u Hrvatskoj i konstitutivnog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini šalje nejasna poruka o tome kakav bi zapravo trebao biti politički položaj oba naroda.
Prema njegovom tumačenju, takva formulacija može sugerirati ili da bi Bošnjaci u Hrvatskoj trebali dobiti status konstitutivnog naroda ili da bi Hrvati u Bosni i Hercegovini trebali biti tretirani kao nacionalna manjina. Obje mogućnosti smatra politički i pravno problematičnim te udaljenim od postojećih ustavnih rješenja u dvije države.
Odnosi unutar hrvatske vladajuće koalicije
Hodžić je podsjetio da deklaracija nije bila predmet razgovora među partnerima koji čine parlamentarnu većinu u Hrvatskoj. Time je potvrdio ranije izjave hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, koji je također naveo da inicijativa nije usaglašena sa svim članovima vladajuće koalicije.
Ova činjenica dodatno je privukla pažnju javnosti jer je Domovinski pokret dio vladajuće većine zajedno s Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ), predstavnicima nacionalnih manjina i drugim parlamentarnim partnerima.
Hodžić smatra da bi pitanja koja se odnose na vanjsku politiku, regionalne odnose i položaj naroda u susjednim državama trebala biti predmet prethodnih konsultacija među koalicijskim partnerima. Prema njegovom mišljenju, takva pitanja zahtijevaju široki politički konsenzus kako bi se izbjeglo slanje kontradiktornih poruka prema susjednim zemljama.
On je naglasio da se o svim važnim političkim temama unutar vladajuće većine uglavnom razgovara prije javnog predstavljanja stavova, te da bi isti princip trebao važiti i za inicijative koje se odnose na Bosnu i Hercegovinu.
Politički analitičari ocjenjuju da različiti pogledi unutar hrvatske koalicije na pitanje Bosne i Hercegovine nisu novost. Dok dio političkih aktera zagovara snažnije uključivanje Hrvatske u rješavanje ustavnih pitanja u BiH, drugi smatraju da prioritet treba biti razvoj partnerskih odnosa i podrška evropskom putu Bosne i Hercegovine.
Poziv na konstruktivnu regionalnu politiku
U svom obraćanju Hodžić je pozvao sve političke aktere da se fokusiraju na izgradnju dobrosusjedskih odnosa i saradnje između država zapadnog Balkana. Smatra da političke inicijative koje izazivaju podjele mogu kratkoročno donijeti određene političke koristi, ali dugoročno stvaraju dodatne probleme i otežavaju saradnju.
Posebno je istakao da se prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, kao i prava svih drugih naroda i građana, mogu unapređivati kroz dijalog, institucionalnu saradnju i evropske integracije, a ne kroz prijedloge koji izazivaju nove političke sukobe.
Prema njegovim riječima, stabilnost regiona treba ostati zajednički cilj svih političkih predstavnika, bez obzira na njihove ideološke razlike. Dodao je da je Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj potrebna politika međusobnog uvažavanja i partnerstva, posebno u vremenu kada obje zemlje dijele brojne zajedničke interese u oblasti ekonomije, sigurnosti i evropskih integracija.
Rasprava o deklaraciji Domovinskog pokreta pokazala je da pitanja ustavnog uređenja Bosne i Hercegovine i dalje izazivaju snažne reakcije i različita politička tumačenja. Međutim, reakcije koje su uslijedile ukazuju i na postojanje značajnog dijela političke scene koji smatra da rješenja treba tražiti kroz dijalog i saradnju, a ne kroz jednostrane inicijative koje mogu dodatno opteretiti odnose između dvije susjedne države.