Deficit nastavnika predstavlja sve izraženiji izazov obrazovnim sistemima širom svijeta, a Bosna i Hercegovina nije izuzetak. Nedostatak kvalifikovanog nastavnog kadra postaje jedan od najvećih problema u procesu osiguravanja kvalitetnog obrazovanja, zbog čega su potrebne dugoročne i sistemske mjere koje će doprinijeti privlačenju i zadržavanju mladih ljudi u nastavničkoj profesiji. Upravo ova tema bila je u fokusu okruglog stola pod nazivom „Aktivno učešće budućih nastavnika u profesionalnoj izgradnji nastavničkih kompetencija“, na kojem su učesnici istakli da je kvalitetna nastavna praksa jedan od ključnih faktora u pripremi budućih nastavnika za izazove koje ih očekuju u učionicama.
Okrugli sto organizovan je u okviru Posebnog programa Vlade Kantona Sarajevo za deficitarna zanimanja u osnovnim i srednjim školama za period od 2024. do 2029. godine. Aktivnost realizuje JU Institut za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja Kantona Sarajevo uz podršku Ministarstva za odgoj i obrazovanje KS. Događaj je okupio predstavnike obrazovnih institucija, nastavničkih fakulteta, Univerziteta u Sarajevu, škola i stručne zajednice, s ciljem jačanja saradnje između visokoškolskih ustanova i obrazovnih institucija te stvaranja kvalitetnijih uslova za profesionalni razvoj budućih nastavnika.
Plan Kantona Sarajevo za rješavanje problema nedostatka nastavnika
U uvodnom obraćanju ministrica za odgoj i obrazovanje Kantona Sarajevo Naida Hota-Muminović naglasila je da je problem deficitarnosti nastavnika jedan od prioriteta obrazovne politike u Kantonu Sarajevo. Prema njenim riječima, okrugli sto predstavlja dio šire strategije usmjerene na stvaranje održivog sistema koji će omogućiti kvalitetnije obrazovanje budućih nastavnika i osigurati dovoljan broj stručnog kadra u školama.
Ministrica je istakla da je saradnja s nastavničkim fakultetima jedna od najvažnijih mjera predviđenih programom. Poseban fokus stavljen je na unapređenje nastavne prakse tokom studija, kako bi studenti imali priliku steći autentična iskustva rada u školskom okruženju. Takva iskustva omogućavaju budućim nastavnicima da još tokom obrazovanja razvijaju profesionalne kompetencije, upoznaju izazove rada s učenicima i steknu samopouzdanje potrebno za samostalan rad.
Pored toga, naglašena je potreba za kontinuiranom podrškom mladim nastavnicima nakon završetka studija. Prve godine rada često predstavljaju najzahtjevniji period profesionalnog razvoja, zbog čega je važno osigurati mentorstvo, stručnu podršku i mogućnosti dodatnog usavršavanja. Takav pristup može doprinijeti većoj motivaciji nastavnika i smanjenju odlaska mladih stručnjaka iz obrazovnog sistema.
Saradnja fakulteta i škola kao temelj kvalitetnog obrazovanja
Direktorica Instituta za razvoj preduniverzitetskog obrazovanja KS Senada Salihović istakla je da kvalitetna priprema nastavnika predstavlja jedan od najvažnijih preduslova za unapređenje ukupnog obrazovnog sistema. Prema njenim riječima, savremeno obrazovanje zahtijeva nastavnike koji su spremni odgovoriti na potrebe učenika, primjenjivati inovativne metode rada i kontinuirano razvijati vlastite kompetencije.
Ona je naglasila da je povezivanje fakulteta, škola, studenata i drugih obrazovnih institucija ključni korak ka stvaranju kvalitetnijeg sistema stručnog osposobljavanja nastavnika. Kroz zajedničke aktivnosti i razmjenu iskustava moguće je osigurati da teorijska znanja stečena na fakultetima budu efikasno povezana s praktičnim radom u učionicama.
Sličan stav iznijela je i profesorica bosanskog, hrvatskog i srpskog jezika i književnosti u Prvoj osnovnoj školi Ilidža Indira Buljubašić. Govoreći o iskustvima iz prakse, naglasila je da postojeći model studentske prakse zahtijeva dodatna unapređenja kako bi mogao odgovoriti potrebama savremenog obrazovanja. Prema njenom mišljenju, studentima je potrebno omogućiti više direktnog rada u školama i više prilika za sticanje iskustava u stvarnim nastavnim situacijama.
Učesnici su se složili da budući nastavnici kroz intenzivniju praksu mogu razviti ne samo stručna znanja nego i komunikacijske, organizacijske i pedagoške vještine koje su neophodne za uspješan rad u obrazovanju. Takva iskustva doprinose boljem razumijevanju nastavnog procesa i lakšoj prilagodbi profesionalnim izazovima nakon završetka studija.
Na kraju skupa zaključeno je da ulaganje u buduće nastavnike predstavlja ulaganje u kvalitet obrazovanja i dugoročnu stabilnost obrazovnog sistema. Jačanje saradnje između fakulteta i škola, unapređenje nastavne prakse te pružanje podrške mladim nastavnicima prepoznati su kao ključni koraci u rješavanju problema nedostatka nastavnog kadra. Učesnici su izrazili uvjerenje da će ovakve inicijative doprinijeti stvaranju snažnijeg i kvalitetnijeg obrazovnog sistema koji će moći odgovoriti na potrebe budućih generacija učenika.