BERLIN – Dvije osobe su izgubile život, a 25 ih je povrijeđeno kada je u ponedjeljak automobil udario u gomilu ljudi u centru Manhajma, na jugozapadu Njemačke.
Ovaj incident na prepunom gradskom trgu ponovo je skrenuo pažnju na činjenicu da nije prvi put da vozači namjerno ulijeću u masu. Nesreća se dogodila tokom regionalnih karnevalskih proslava, nakon prethodnih upozorenja o mogućim terorističkim napadima uoči uskršnjih praznika.
Ipak, prema dostupnim informacijama, motivi napada nisu političke ili vjerske prirode. Vlasti istražuju mentalno zdravlje osumnjičenog kao mogući uzrok, prenosi Deutsche Welle.
Izbor automobila kao smrtonosnog oružja u ovom i drugim nedavnim incidentima u Minhenu i Magdeburgu otvara pitanje – zašto vozila? Iako su neophodna u svakodnevnom životu, njihova veličina, brzina i mogućnost manevrisanja čine ih potencijalno smrtonosnim.
Slični napadi dogodili su se širom svijeta. U napadu u Nici 2015. godine vozač kamiona namjerno se zaletio u masu, usmrtivši 86 osoba. Napadi vozilima zabilježeni su i u Evropi, Izraelu i Kini. Neki su imali političke i vjerske motive, dok su drugi bili posljedica ličnih frustracija.
Tri nedavna napada u Njemačkoj nemaju zajedničku ideološku osnovu, piše Deutsche Welle, prenosi Euronews. Osumnjičeni za napad u Magdeburgu navodno je saudijski državljanin s antimuslimanskim stavovima, dok je osumnjičeni za napad u Minhenu mogao imati proislamističku motivaciju. S druge strane, napadač u Manhajmu njemački je državljanin bez poznatih ekstremističkih sklonosti. Ono što ih povezuje jeste – upotreba automobila.
Sociolog Vincent Miller i kriminalista Keith Hayward u studiji iz 2018. godine opisali su ovakve napade kao “imitativne”, gdje počinioci repliciraju prethodne napade umjesto da ih motiviše određena ideologija.
Miller ističe da su slični incidenti u Kini okarakterisani kao napadi “osvete društvu”. Prema njegovim riječima, počinioci često osjećaju nepravdu i bijes, a njihovi postupci nisu nužno politički motivisani.
Pauline Pail, stručnjakinja za međunarodnu sigurnost iz RAND Europe, naglašava da je teško utvrditi obrazac iza ovih napada, jer su motivi počinilaca različiti. RAND-ov izvještaj za Evropsku komisiju iz 2022. godine istraživao je načine za sprečavanje napada vozilima, uključujući ograničavanje pristupa putem iznajmljivanja.
Predložene mjere uključuju strožije provjere identiteta, finansijske depozite i provjere pozadine za one koji iznajmljuju vozila. Takođe, tehnologija geofencinga, koja omogućava kontrolu pametnih vozila na daljinu, mogla bi smanjiti rizik od napada u budućnosti.
Poboljšanje urbanog dizajna može biti još jedan način zaštite javnih prostora. Pailova navodi primjer fizičkih prepreka, poput stubova, koji otežavaju pristup vozilima. Ipak, ističe da je njihova efikasnost diskutabilna, jer bi počinioci mogli pronaći alternativne metode za izvršenje napada.