Primirje koje je zaustavilo višesedmični rat između Irana, Izraela i Sjedinjenih Američkih Država nalazi se pod velikim pritiskom, dok diplomatski pregovori ulaze u osjetljivu fazu. Pakistan, koji posljednjih sedmica igra važnu posredničku ulogu između Teherana i Washingtona, prenio je američkoj strani revidirani prijedlog Irana za moguće okončanje sukoba na Bliskom istoku.
Prema informacijama koje prenosi Reuters, iranski prijedlog dostavljen je preko pakistanskih kanala, a izvori upozoravaju da vrijeme za postizanje dogovora ubrzano ističe. Iako detalji dokumenta nisu javno objavljeni, potvrđeno je da su iranski stavovi zvanično preneseni američkoj administraciji.
Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Irana Esmaeil Baghaei izjavio je da je komunikacija između dvije strane nastavljena uz pomoć Pakistana, ali nije želio govoriti o konkretnim tačkama prijedloga niti o eventualnim ustupcima.
Rat koji je trajao šest sedmica izbio je nakon američko-izraelskih zračnih udara na iranske vojne i nuklearne ciljeve. Sukob je izazvao ozbiljnu destabilizaciju regije, rast cijena energenata i strah od šireg regionalnog rata. Primirje koje je trenutno na snazi smatra se veoma krhkim, a američki predsjednik Donald Trump izjavio je da je ono “na aparatima”, sugerirajući da bi borbe mogle biti nastavljene ukoliko pregovori propadnu.
Ključni zahtjevi Washingtona i Teherana
Sjedinjene Američke Države insistiraju na nekoliko ključnih tačaka koje smatraju neophodnim za trajnu stabilizaciju situacije. Među njima je potpuna demontaža iranskog nuklearnog programa, kao i uklanjanje prijetnje po Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za transport nafte i tečnog prirodnog gasa.
Kroz Hormuški moreuz prolazi gotovo petina ukupne svjetske opskrbe energentima, zbog čega svaka prijetnja zatvaranjem ovog prolaza izaziva ozbiljnu zabrinutost na međunarodnim tržištima. Washington smatra da Iran koristi mogućnost blokade moreuza kao sredstvo političkog i vojnog pritiska.
S druge strane, Teheran traži značajne ustupke prije nego što pristane na dugoročni sporazum. Iranske vlasti insistiraju na nadoknadi ratne štete nastale tokom bombardovanja, ukidanju američke blokade iranskih luka i garancijama da neće biti novih vojnih udara.
Iran također zahtijeva nastavak izvoza svoje nafte bez međunarodnih ograničenja, što je od ključnog značaja za ekonomiju zemlje koja je godinama pod snažnim sankcijama. Osim toga, Teheran traži prekid sukoba i na drugim regionalnim frontovima, uključujući Liban, gdje su tenzije dodatno pojačane nakon posljednjih sukoba između Izraela i proiranskih grupa.
Američki i evropski zvaničnici i dalje izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti da Iran razvije nuklearno oružje. Teheran odbacuje te optužbe i tvrdi da je njegov nuklearni program isključivo civilne prirode, usmjeren na proizvodnju energije i naučna istraživanja.
Trump pojačava pritisak
Predsjednik Donald Trump posljednjih dana dodatno je zaoštrio retoriku prema Iranu. U objavi na društvenoj mreži Truth Social poručio je da Teheran mora brzo reagovati ukoliko želi izbjeći nove posljedice.
“Bolje da požure, brzo, ili od njih neće ostati ništa. Vrijeme je ključno”, napisao je Trump, šaljući jasnu poruku da Washington razmatra i druge opcije ukoliko diplomatski proces ne donese rezultate.
Američki mediji navode da bi se Trump trebao sastati sa svojim vodećim savjetnicima za nacionalnu sigurnost kako bi razgovarali o mogućim narednim koracima. Među opcijama koje se razmatraju navodno se nalazi i nastavak vojne akcije protiv iranskih ciljeva.
Takve najave dodatno povećavaju napetost u regiji, posebno jer nijedna strana ne pokazuje spremnost na značajnije ustupke. Diplomatski izvori tvrde da se pregovaračke pozicije stalno mijenjaju, što dodatno otežava postizanje konačnog sporazuma.
Pakistan, koji pokušava održati komunikaciju između dvije strane, nalazi se u osjetljivoj ulozi posrednika. Islamabad nastoji spriječiti širenje sukoba i očuvati stabilnost regije, ali diplomatski izvori upozoravaju da će naredni dani biti presudni.
Strah od novog sukoba
Analitičari smatraju da je trenutna situacija jedna od najopasnijih na Bliskom istoku u posljednjih nekoliko godina. Iako primirje formalno traje, nepovjerenje između Washingtona i Teherana ostaje ogromno.
Svaki novi incident mogao bi izazvati nastavak vojnih operacija i dodatnu destabilizaciju regije. Posebnu zabrinutost izaziva mogućnost poremećaja u globalnom snabdijevanju energentima, što bi moglo imati ozbiljne posljedice po svjetsku ekonomiju.
Diplomatski napori se zbog toga nastavljaju ubrzanim tempom, ali za sada nema naznaka da su dvije strane blizu konačnog dogovora. Iran traži sigurnosne i ekonomske garancije, dok SAD insistiraju na ograničavanju iranskog vojnog i nuklearnog uticaja.
Uprkos složenim pregovorima, međunarodna zajednica i dalje vjeruje da postoji prostor za diplomatsko rješenje koje bi moglo spriječiti novi talas nasilja na Bliskom istoku.