Libanski predsjednik Joseph Aoun poručio je danas da Liban ostaje čvrsto opredijeljen za sveobuhvatan i potpun prekid vatre sa Izraelom, naglašavajući da je obustava svih vojnih operacija ključni preduslov za početak ozbiljnih pregovora između dvije zemlje. Njegove izjave dolaze u trenutku kada se sigurnosna situacija na jugu Libana i dalje pogoršava uprkos formalno proglašenom primirju.
Aoun je svoje stavove iznio tokom sastanka s komesarkom Evropske unije za jednakost i upravljanje krizama Hadjom Lahbib u Predsjedničkoj palati Baabda. Tokom razgovora posebna pažnja posvećena je humanitarnoj situaciji u Libanu, ulozi Evropske unije u smirivanju tenzija i potrebi za većim međunarodnim pritiskom na Izrael.
Prema saopćenju iz libanskog predsjedništva, Aoun je poručio da podrška Evropske unije Libanu mora uključivati i snažniji diplomatski angažman kako bi se Izrael primorao da poštuje uslove primirja. Libanski predsjednik tvrdi da izraelske vojne aktivnosti na jugu zemlje i dalje traju uprkos postignutom dogovoru o prekidu vatre.
Posebno je upozorio na, kako je naveo, sistematsko uništavanje kuća i infrastrukture u selima južnog Libana koja se nalaze pod izraelskom okupacijom. Aoun je optužio izraelsku vojsku za rušenje objekata i ciljanje civilnih službi, uključujući medicinske timove, novinare i pripadnike civilne zaštite.
Libanske vlasti smatraju da ovakve aktivnosti dodatno otežavaju ionako složenu humanitarnu situaciju i povećavaju strah među stanovništvom koje je već mjesecima izloženo sukobima, granatiranju i prisilnim migracijama.
Primirje bez stvarnog mira
Iako je prekid vatre zvanično stupio na snagu 17. aprila i produžen do 17. maja, stanje na terenu ostaje izuzetno nestabilno. Libanske vlasti tvrde da izraelska vojska gotovo svakodnevno izvodi napade na različite dijelove južnog Libana, dok međunarodne organizacije upozoravaju na nastavak razaranja i pogoršanje humanitarnih uslova.
Aoun je tokom sastanka naglasio da je Liban spreman na politički proces koji bi doveo do trajne stabilizacije područja uz granicu s Izraelom. Prema njegovim riječima, cilj pregovora bio bi uspostavljanje sigurnosti, povratak raseljenih građana i ponovno raspoređivanje libanske vojske do međunarodno priznate granice.
Libanski predsjednik također insistira na oslobađanju libanskih pritvorenika i stvaranju uslova za obnovu uništenih gradova i sela. Mnogi dijelovi juga zemlje teško su oštećeni tokom višemjesečnih sukoba, a brojni stanovnici još uvijek ne mogu da se vrate svojim domovima.
Humanitarne organizacije upozoravaju da se Liban suočava s jednom od najtežih kriza u svojoj modernoj historiji. Pored sigurnosnih izazova, zemlja se već godinama bori sa ekonomskim kolapsom, političkom nestabilnošću i ozbiljnom finansijskom krizom koja je dodatno oslabila državne institucije.
Sukobi na jugu zemlje dodatno su opteretili zdravstveni sistem, infrastrukturu i ekonomiju. U mnogim pogođenim područjima građani imaju ograničen pristup vodi, električnoj energiji i medicinskoj pomoći, dok su škole i javne ustanove u pojedinim mjestima zatvorene ili teško oštećene.
Međunarodna zajednica posljednjih sedmica poziva obje strane na suzdržanost, ali bez značajnijih rezultata na terenu. Diplomatski napori za sada nisu uspjeli osigurati potpuno poštivanje primirja.
Humanitarna kriza i regionalne tenzije
Prema posljednjim zvaničnim podacima, od početka intenzivnijih izraelskih napada 2. marta u Libanu je ubijeno najmanje 2.727 ljudi, dok je više od 8.400 osoba ranjeno. Humanitarne organizacije procjenjuju da je raseljeno više od 1,6 miliona stanovnika, što predstavlja gotovo petinu ukupnog stanovništva Libana.
Veliki broj porodica napustio je domove u južnim područjima zemlje i utočište pronašao u drugim gradovima ili privremenim kampovima. Mnogi raseljeni građani suočavaju se s nedostatkom osnovnih životnih potrepština, dok lokalne vlasti i međunarodne organizacije pokušavaju odgovoriti na rastuće potrebe stanovništva.
Izrael i dalje kontroliše određena područja južnog Libana, uključujući teritorije koje drži decenijama, ali i dijelove zauzete tokom sukoba 2023. i 2024. godine. Tokom aktuelnog sukoba izraelske snage dodatno su napredovale nekoliko kilometara unutar južne granice Libana, što je izazvalo dodatne tenzije u regionu.
Analitičari upozoravaju da bi nastavak sukoba mogao imati ozbiljne posljedice po cijeli Bliski istok, posebno zbog već postojećih regionalnih napetosti i mogućnosti širenja sukoba na druge zemlje. Zbog toga međunarodni akteri, uključujući Evropsku uniju i Ujedinjene nacije, pokušavaju intenzivirati diplomatske kontakte kako bi spriječili dalju eskalaciju.
Libanske vlasti poručuju da je jedino trajno rješenje potpuno poštivanje primirja, povlačenje vojnih snaga iz spornih područja i nastavak političkih pregovora pod međunarodnim nadzorom. Međutim, dok sukobi i dalje traju, hiljade građana ostaju zarobljene između sigurnosne neizvjesnosti i humanitarne katastrofe koja svakodnevno postaje sve ozbiljnija.