Predsjednik Češke Republike i bivši general NATO-a Petr Pavel uputio je snažno upozorenje evropskim liderima, poručivši da se sigurnost i mir u Evropi više ne mogu posmatrati kao trajno zagarantovano stanje.
Govoreći o rastućim globalnim prijetnjama, ratovima i promjenama u međunarodnim odnosima, Pavel je naglasio da Evropa mora hitno ojačati vlastite odbrambene kapacitete i biti spremna samostalno reagovati u kriznim situacijama.
Prema njegovim riječima, evropske države više ne mogu računati da će sigurnosni izazovi biti riješeni bez ozbiljnog ulaganja u vojnu, tehnološku i političku stabilnost kontinenta.
„Pouka ovog trenutka nije da je Evropa sama, već da Evropa mora biti dovoljno jaka da se samostalno drži kada je to potrebno. Historija neće čekati da Evropa bude spremna, moramo brzo djelovati“, poručio je Pavel.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada evropske države sve intenzivnije raspravljaju o budućnosti sigurnosne politike, ulozi NATO-a i potrebi jačanja evropske strateške autonomije.
Posebno je naglasio da se Evropa nalazi pred novom sigurnosnom realnošću zbog rata u Ukrajini, nestabilnosti na Bliskom istoku i sve većeg rivalstva velikih svjetskih sila.
Tehnologija i umjetna inteligencija postaju ključno oružje
Češki predsjednik upozorio je i na sve veći značaj tehnologije i umjetne inteligencije u savremenim sukobima, ističući da će upravo tehnološka superiornost imati presudnu ulogu u budućim ratovima.
Pavel smatra da Evropa mora ozbiljno shvatiti ubrzani razvoj tehnologije u državama poput Kine i Rusije, koje sve više ulažu u napredne vojne sisteme, digitalnu sigurnost i umjetnu inteligenciju.
Kao primjer naveo je nedavne razgovore između Vladimir Putin i Xi Jinping, tokom kojih je poseban fokus stavljen upravo na tehnološki razvoj i stratešku saradnju.
„Kina ostvaruje ogroman napredak u ovome, a iskustva iz Ukrajine i sa Bliskog istoka pokazuju da tehnološka superiornost može biti ključna prekretnica na ratištu“, rekao je Pavel.
Naglasio je da iskustva iz rata u Ukrajini jasno pokazuju koliko moderni sistemi nadzora, dronovi, satelitske komunikacije i digitalna infrastruktura mogu promijeniti tok sukoba.
Pavel je posebno istakao da podrška Ukrajini ne predstavlja čin političke dobrote, nego direktnu investiciju u sigurnost cijele Evrope.
„Podrška Ukrajini nije dobrotvorna akcija, već ulaganje u evropsku sigurnost. Ako Ukrajina bude prisiljena na loš mir, svi ćemo živjeti s posljedicama decenijama“, upozorio je češki predsjednik.
Njegove riječi odražavaju rastuću zabrinutost među evropskim liderima zbog mogućnosti dugoročnog konflikta i potencijalnog širenja sigurnosnih prijetnji na ostatak kontinenta.
EU i NATO moraju djelovati zajedno
Govoreći o budućnosti evropske sigurnosne politike, Pavel je naglasio da Evropska unija i NATO ne smiju djelovati kao konkurentske strukture, nego kao međusobno povezani i komplementarni stubovi evropske odbrane.
Prema njegovim riječima, Evropska unija raspolaže instrumentima koje NATO nema, uključujući finansijske mehanizme, industrijsku politiku i infrastrukturne projekte, dok NATO ostaje ključni vojni savez za kolektivnu sigurnost.
„Ova dva seta instrumenata moraju biti povezana. NATO i EU nisu konkurenti u evropskoj sigurnosti“, izjavio je Pavel.
Posebno je ukazao na potrebu modernizacije evropske infrastrukture kako bi se omogućilo brzo premještanje vojnih snaga širom kontinenta.
To uključuje ulaganja u puteve, mostove, luke, željezničke pravce i aerodrome koji imaju strateški značaj za odbranu Evrope.
Pavel smatra da evropske investicije moraju biti usklađene s vojnim potrebama NATO-a kako bi se povećala efikasnost sistema odvraćanja i kolektivne odbrane.
Također je poručio da u buduće sigurnosne planove moraju biti uključene i države koje nisu članice Evropske unije, poput United Kingdom, Norway i Canada, koje je opisao kao nezamjenjive evropske sigurnosne partnere.
Iako je pozdravio povećanje evropskih izdvajanja za odbranu, upozorio je da sama finansijska ulaganja nisu dovoljna za izgradnju kredibilne vojne moći.
Prema njegovim riječima, Evropa mora hitno jačati strateški zračni transport, protivzračnu i raketnu odbranu, logistiku, obavještajne kapacitete i vojnu mobilnost.
„Nemamo vremena za gubljenje“, upozorio je Pavel.
Na kraju je zaključio da Evropa mora preuzeti veću odgovornost za vlastitu sigurnost ne zato što to traže United States, već zato što je to vitalni strateški interes evropskih država.
Ipak, naglasio je da transatlantski savez ostaje ključni element evropske sigurnosti, ali da se Evropa mora prilagoditi promjenama u globalnom sigurnosnom poretku i novim geopolitičkim okolnostima.