Međunarodni rezidualni mehanizam za krivične sudove pri Ujedinjenim nacijama objavio je deseti monitoring izvještaj o predmetu protiv Vojislava Šešelja i njegovih saradnika, upozoravajući na višemjesečni zastoj u postupanju institucija Srbije.
U izvještaju se navodi da vlasti Srbije mjesecima nisu odgovorile na upite međunarodne monitorice o statusu postupka koji je toj državi ustupljen još početkom 2024. godine.
Predmet se odnosi na optužbe protiv Vojislava Šešelja, Miljana Damjanovića, Miroljuba Ignjatovića, Ljiljane Mihajlović i Ognjena Mihajlovića zbog nepoštivanja suda, odnosno objavljivanja povjerljivih informacija i identiteta zaštićenih svjedoka iz haških postupaka.
Monitoring izvještaj 21. maja 2026. godine podnijela je monitorica Dagmara Albrecht predsjednici Mehanizma, sutkinji Gracieli Gatti Santana, a u dokumentu se navodi da predmet još nije pomjeren s početne faze zbog izostanka preliminarnog mišljenja Ministarstva pravde Srbije.
Prema navodima iz izvještaja, međunarodni monitor već mjesecima pokušava dobiti informacije od srbijanskih institucija, ali bez uspjeha.
Mjeseci bez odgovora institucija Srbije
Dagmara Albrecht u svom izvještaju navodi da je tokom prethodnog izvještajnog perioda više puta kontaktirala Ministarstvo pravde Srbije putem elektronske pošte, tražeći informacije o statusu predmeta i eventualnim daljim koracima u postupku.
Međutim, kako ističe, nijedan od upita nije dobio odgovor.
U dokumentu se podsjeća da su predstavnici Ministarstva pravde Srbije još tokom sastanka održanog u novembru 2025. godine najavili dostavljanje informacija o preliminarnim pitanjima vezanim za predmet, ali do toga nije došlo.
Monitorica je u izvještaju posebno naglasila da od novembra prošle godine nije dobila nikakvu zvaničnu informaciju niti odgovor na ranije poslane zahtjeve.
Krajem aprila ove godine ponovo je kontaktirala Ministarstvo pravde Srbije i ukazala na činjenicu da komunikacija sa srbijanskim institucijama praktično ne postoji.
Istog dana obratila se i Tužilaštvu za ratne zločine Srbije tražeći potvrdu da li predmet protiv Šešelja i ostalih još čeka preliminarno mišljenje Ministarstva pravde, kao i informaciju o eventualnim planovima tužilaštva za dalje postupanje.
U izvještaju se navodi da odgovor nije stigao ni nakon tih dopisa.
Situacija je dodatno zabrinjavajuća jer je riječ o predmetu koji međunarodne institucije prate upravo kako bi se osiguralo efikasno i nepristrasno procesuiranje nakon što je slučaj ustupljen nacionalnom pravosuđu Srbije.
Planirana nova monitoring misija u Beogradu
Zbog višemjesečnog zastoja i izostanka komunikacije, monitorica Dagmara Albrecht najavila je novu monitoring misiju u Srbiji.
Prema navodima iz izvještaja, 18. maja ponovo je poslala zahtjeve za informacijama Ministarstvu pravde Srbije i Tužilaštvu za ratne zločine, obavještavajući ih da planira posjetu Beogradu.
Cilj planirane misije bio bi direktan sastanak s predstavnicima nadležnih institucija kako bi se razgovaralo o statusu postupka i razlozima zbog kojih predmet još nije pokrenut s mrtve tačke.
U izvještaju se navodi da predmet protiv Šešelja i ostalih prema dostupnim informacijama i dalje čeka preliminarno mišljenje Ministarstva pravde Srbije, bez kojeg nije moguće nastaviti daljnje procesne radnje.
Monitorica je istakla da namjerava realizovati posjetu prije podnošenja narednog izvještaja, ukoliko predstavnici institucija Srbije budu dostupni za sastanke.
Podsjetimo, Mehanizam je još 29. februara 2024. godine odlučio ustupiti predmet Srbiji, pozivajući se na pravila prema kojima nacionalna pravosuđa mogu voditi postupke za nepoštivanje suda.
Od tada međunarodna zajednica kroz redovne monitoring izvještaje prati način na koji Srbija postupa u ovom slučaju.
Prvi monitoring izvještaj obuhvatio je period do novembra 2024. godine, nakon čega su uslijedili novi izvještaji o eventualnom napretku predmeta.
Najnoviji, deseti izvještaj pokazuje da u proteklim mjesecima nije ostvaren gotovo nikakav napredak, prvenstveno zbog neaktivnosti i izostanka odgovora nadležnih institucija Srbije.
Vojislav Šešelj je i ranije više puta bio predmet postupaka pred Haškim tribunalom i Mehanizmom zbog objavljivanja identiteta zaštićenih svjedoka i drugih povjerljivih informacija iz haških procesa.
Međunarodne pravosudne institucije godinama upozoravaju da takvi postupci mogu ozbiljno ugroziti sigurnost svjedoka i integritet sudskih procesa, zbog čega se nepoštivanje suda smatra ozbiljnim kršenjem međunarodnih pravnih pravila.