Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto nakon današnje sjednice Vijeća ministara govorila je o evropskim integracijama, sredstvima iz Plana rasta Evropske unije, ali i ulozi visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini.
Posebnu pažnju izazvale su njene izjave o činjenici da Bosna i Hercegovina nije povukla prvih 60 miliona eura iz Plana rasta Evropske unije, što je izazvalo brojne političke reakcije i otvorilo pitanje odgovornosti domaćih institucija.
Krišto je poručila da državne vlasti čine sve kako bi Bosna i Hercegovina ipak dobila sredstva koja su predviđena u okviru evropskog paketa pomoći za zemlje Zapadnog Balkana.
Prema njenim riječima, ključni problem trenutno predstavlja potreba da nadležna entitetska ministarstva dostave potrebna mišljenja i saglasnosti kako bi se završile procedure prema Evropskoj uniji.
Naglasila je da je ministar finansija Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić najavio da će Republika Srpska ubrzano završiti svoj dio obaveza, dok je najavila da će razgovarati i s premijerom Federacije Bosne i Hercegovine Nerminom Nikšićem kako bi i institucije Federacije što prije ispunile potrebne uslove.
Plan rasta EU i politička neslaganja
Plan rasta Evropske unije za Zapadni Balkan predstavlja jedan od najvažnijih finansijskih i razvojnih paketa za zemlje regiona u procesu evropskih integracija. Kroz ovaj program Bosna i Hercegovina ima mogućnost dobiti značajna sredstva za infrastrukturne projekte, reforme i ekonomski razvoj.
Međutim, unutrašnja politička neslaganja i spori administrativni procesi doveli su do toga da Bosna i Hercegovina još nije ispunila sve uslove potrebne za povlačenje prve tranše sredstava.
Krišto je tokom obraćanja naglasila da Evropska unija sama odlučuje o načinu i dinamici raspodjele sredstava, ali je istovremeno pozvala domaće političke aktere da pokažu veću odgovornost i poštuju procedure koje se odnose na evropske integracije.
Govoreći o problemima u procesu dogovaranja mehanizama saradnje s Evropskom unijom, istakla je da su politička taktiziranja pojedinih aktera dovela do zastoja i otežala postizanje dogovora.
Poručila je da unutar Bosne i Hercegovine mora postojati jasniji institucionalni red i koordinacija kada je riječ o evropskom putu države.
Njene izjave dolaze u trenutku kada evropske institucije od Bosne i Hercegovine očekuju konkretnije reforme i efikasnije provođenje preuzetih obaveza, posebno u oblastima pravosuđa, javne uprave i ekonomskih reformi.
Analitičari upozoravaju da bi dodatna kašnjenja mogla negativno utjecati na kredibilitet Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija, ali i na mogućnost korištenja sredstava koja su predviđena za razvojne projekte.
Krišto poručila da domaće institucije moraju preuzeti odgovornost
Predsjedavajuća Vijeća ministara osvrnula se i na pitanje uloge visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, posebno u kontekstu mogućeg odlaska Christiana Schmidta i izbora njegovog nasljednika.
Krišto je istakla da domaće institucije ne bi trebale zavisiti od odluka visokog predstavnika te da politički lideri u Bosni i Hercegovini moraju preuzeti punu odgovornost za donošenje odluka.
Prema njenim riječima, institucije Bosne i Hercegovine imaju jasno definisane ustavne i zakonske nadležnosti te bi u skladu s tim trebale samostalno rješavati politička i institucionalna pitanja.
Naglasila je da se konsultacije s visokim predstavnikom odnose prvenstveno na provođenje ranijih odluka međunarodne zajednice, ali da domaći politički predstavnici moraju pokazati veću odgovornost i sposobnost postizanja dogovora.
Krišto je svoje obraćanje zaključila pozivom svim političkim akterima da odluke donose u skladu sa zakonima i ustavom Bosne i Hercegovine, uz poštivanje institucija i procedura.
Njene izjave dolaze u periodu pojačanih političkih tenzija i sve češćih neslaganja između stranaka na državnom nivou, posebno kada je riječ o evropskim integracijama, reformama i odnosima s međunarodnom zajednicom.
Pitanje povlačenja sredstava iz evropskih fondova u narednim mjesecima moglo bi postati jedno od ključnih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini, posebno zbog činjenice da se radi o novcu namijenjenom ekonomskom razvoju, infrastrukturnim projektima i jačanju reformskih procesa.
Istovremeno, rasprave o ulozi visokog predstavnika i odnosu domaćih institucija prema međunarodnoj zajednici nastavljaju ostati jedno od najosjetljivijih političkih pitanja u zemlji.