Izraelski parlament Knesset napravio je prvi korak ka raspisivanju prijevremenih izbora nakon što je izglasao zakon o samoraspuštanju, čime je otvorena nova politička kriza u zemlji i dodatno oslabljen položaj premijera Benjamina Netanyahua.
Odluka dolazi u trenutku kada se vladajuća koalicija suočava s ozbiljnim unutrašnjim podjelama, padom podrške u javnosti i sve jačim pritiskom opozicije koja već duže vrijeme pokušava srušiti Netanyahuovu vlast.
Posljednji parlamentarni izbori u Izraelu održani su u novembru 2022. godine, a prema zakonskim rokovima novi bi morali biti održani najkasnije do 27. oktobra. Ipak, nakon odluke Knesseta otvorena je mogućnost da izbori budu organizovani i ranije, vjerovatno već tokom septembra.
Politički analitičari u Izraelu smatraju da će naredni dani biti ključni za dogovor o tačnom datumu glasanja, dok se unutar parlamenta vode intenzivni pregovori između vladajućih i opozicionih stranaka.
Iako sam čin usvajanja zakona o raspuštanju parlamenta ne znači automatski i trenutni pad vlade, on predstavlja ozbiljan signal da Netanyahu više nema stabilnu političku podršku koja mu je omogućavala opstanak na vlasti.
Ultraortodoksne stranke okrenule leđa Netanyahuu
Ključni razlog za aktuelnu političku krizu jeste sukob između Netanyahuove koalicije i ultraortodoksnih jevrejskih stranaka koje su godinama bile njegovi najvažniji saveznici.
Lideri ultraortodoksne zajednice ovog mjeseca su objavili da više ne podržavaju premijera jer nije ispunio obećanje o donošenju zakona kojim bi pripadnici njihove zajednice bili izuzeti od obaveznog vojnog roka.
Pitanje vojne službe ultraortodoksnih Jevreja jedno je od najosjetljivijih političkih i društvenih pitanja u Izraelu. Dok sekularni dio društva insistira na jednakim obavezama za sve građane, ultraortodoksne zajednice već decenijama traže posebne izuzetke kako bi njihovi članovi mogli nastaviti vjersko obrazovanje umjesto služenja vojske.
Neuspjeh Netanyahuove vlade da pronađe kompromis dodatno je produbio podjele unutar koalicije. Ultraortodoksne stranke sada smatraju da premijer više ne može garantovati ostvarenje njihovih političkih ciljeva, zbog čega podržavaju raspisivanje prijevremenih izbora.
Opozicione stranke pokušavale su srušiti vladu i prošle godine, ali tada nisu uspjele osigurati dovoljno glasova u parlamentu. Ovoga puta situacija izgleda znatno drugačije jer je vlada izgubila podršku dijela dosadašnjih saveznika.
Usvajanje zakona sada otvara novi proceduralni proces. Prijedlog će biti upućen parlamentarnom odboru koji treba usaglasiti datum izbora, nakon čega će se vratiti na konačno glasanje u Knesset. Za konačno raspuštanje parlamenta potrebna je podrška najmanje 61 zastupnika u parlamentu koji broji ukupno 120 članova.
Iako proces može biti završen relativno brzo, moguće je i da potraje nekoliko sedmica zbog političkih pregovora i pokušaja da se pronađe novo rješenje za očuvanje koalicije.
Opozicija vidi priliku za povratak na vlast
Najnovije ankete pokazuju da Netanyahuova vladajuća koalicija trenutno nema dovoljno podrške za osvajanje parlamentarne većine na novim izborima. To predstavlja ozbiljan izazov za premijera koji je već godinama dominantna figura izraelske politike.
Glavni politički protivnik Benjamina Netanyahua ponovo postaje Naftali Bennett, bivši premijer i nekadašnji saveznik aktuelnog izraelskog lidera. Bennett je 2021. godine uspio formirati široku koaliciju koja je nakratko okončala Netanyahuovu dugogodišnju vladavinu.
Sada se Bennett vraća na političku scenu uz podršku opozicionog lidera Yaira Lapida, s kojim pokušava okupiti centrističke i desničarske birače nezadovoljne sadašnjom vladom.
Prema rezultatima istraživanja javnog mnijenja, nova politička opcija koju predvode Bennett i Lapid trenutno je izjednačena s Netanyahuovim Likudom, što ukazuje na mogućnost veoma neizvjesnih izbora.
Pored njih, sve veću podršku dobija i bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske Gadi Eizenkot, koji se profilisao kao centristički kandidat i potencijalni faktor buduće vladajuće većine.
Ipak, čak i ukoliko Netanyahu izgubi izbore, postoji mogućnost da opozicija ne uspije formirati stabilnu koaliciju. Izraelska politička scena posljednjih godina obilježena je čestim izborima, kratkotrajnim vladama i dugotrajnim pregovorima o formiranju vlasti.
U takvom scenariju Netanyahu bi mogao ostati na čelu tehničke vlade sve dok političke stranke ne postignu dogovor o novoj parlamentarnoj većini. Upravo zbog toga naredni izbori u Izraelu mogli bi biti jedni od najvažnijih u posljednjoj deceniji, jer će odlučiti ne samo o budućnosti premijera nego i o pravcu izraelske politike u narednim godinama.