”Ono što je Angelina Eichhorst prenijela, ne samo Predsjedništvu BiH već i javnosti, jeste da Europska komisija u ovom trenutku očekuje 1+3, da se pokrene procedura sporazuma sa Frontexom i tri zakona. Ukoliko bi sva četiri BiH uradila, postoji izvjesna mogućnost da bi Europska komisija onda mogla kazati da je 5 od 9 koraka koji su pratili kandidatki status u potpunosti ispunjeno”, kaže Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za europsku stabilnost za smartinfo.ba
21. odnosno 22. marta će zemlje članice EU dati svoj konačni sud, ukoliko bude pozitivna preporuka Europske komisije za otvaranje pristupnih pregovora za članstvo BiH u porodicu europskih zemalja. Ta pozitivna preporuka bi morala doći nekoliko sedmica, govori se o najmanje tri sedmice ranije, zato što u zemljama poput Nizozemske, Njemačke i Danske postoji suodlučivanje.
Ćerimagić ističe, ”U Njemačkoj parlament mora potvrditi, u Holandiji se mora barem ne-usprotiviti odluci o otvaranju pregovora, tako da u tom smislu ono o čemu se govori u Briselu, iako niko nije zvanično i javno rekao, govori se o zadnjoj sedmici u februaru odnosno zadnjih par dana februara”.
Ćerimagić je mišljenja da Europska komisija u tom smislu neće, zbog situacije u BiH, insistirati da ti zakoni stupe do tada na snagu jer će biti razumijevanja ako samo prođu proceduru u oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, jer u konačnici su usvojeni. Kada je riječ o Frontexu, čeka se Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, a sve u svemu rokovi su kratki.
”Gospođa Eichhorst je i sama rekla da ona očekuje da vladajuća koalicija napravi sastanak, da se pokušaju dogovoriti u kontekstu ova tri zakona, a kada je riječ o Frontexu tu je odgovornost na Predsjedništvu BiH, ali sve to usložnjava se činjenicom da politički akteri postavljaju dodatne uslove kako smo vidjeli u proteklih par sedmica. Neki imaju očekivanja spram Izbornog zakona, neki imaju očekivanja spram Predsjedništva, neki spram Ustavnog suda i to je ono što nam u ovom trenutku ne može reći sa sigurnošću da će se to desiti”, smatra Adi Ćerimagić.
Postoji doza omekšanih stavova u pojedinim zemljama EU. Ćerimagić to tumači na način da je u pitanju poređenje u provedbi reformi sa Ukrajinom i Moldavijom. Koliko je to bio uteg u novembru, kada je Europska komisija kazala Ukrajina je ispunila 4 od 7, Moldavija 6 od 9 a BiH 2 do 14 prioriteta, sada u ovom trenutku to igra na strani BiH.
Da li postoji mogućnost da Europska komisija predloži otvaranje pregovora i bez usvojena ova tri zakona?
”Vrlo teško, kada su u pitanju zemlje članice još teže. Zvuči super da Bosne i Hercegovina sustigne Ukrajinu i Moldaviju, da krene sa tehničkim pripremama za otvaranje pristupnih pregovora i da bude u tom vagonu sa Ukrajinom i Moldavijom, međutim ukoliko se to i ne desi u ovom trenutku, Europska unija na neki način ima izgovor, bh političari nisu ispunili ni ono što je traženo od njih, ali najveći gubitnik je država”. smatra Ćerimagić.
Šteta jeste što se Europska unija nije u decembru 2022. godine vrlo jasno postavila, da BiH ide istim putem kao Ukrajina i Moldavija i da se očekuje ispunjavanje onih 9 koraka koji prate kandidatski status.
”Nama je do ljeta prošle godine govoreno da mora 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Europske komisije, ne razmišljate o otvaranju pregovora do kraja godine, radimo do 2026. godine, i sve to je negativno utjecalo na atmosferu u Bosni i Hercegovini. Da je Europska unija puno ranije pristupala BiH na taj način, mislim da bi i rezultati danas bili puno bolji”, zaključuje Ćerimagić.
Podsjećamo, Angelina Eichhorst, generalna direktorica za Europu pri Službi Europske unije za vanjske poslove, kazala je da su uslovi za mart jasni, usvajanje prije svega sporazuma sa FRONTEX-om kao i usvajanje tri ključna zakona; Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranje terorizma, Zakon o sukobu interesa i Zakon o sudovima BiH.
Sjednica Europskog vijeća zakazana je za 21. i 22. mart ove godine.
