Autorski tekst: doc.dr.sci. Edin Garaplija

Danas, 21. novembra 2026, navršava se 31 godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Sporazum je potpisan u Parizu 14. decembra 1995. Njegov Aneks 4 donio je novi Ustav Bosne i Hercegovine. U njegovom članu 1 jasno piše “da Republika BiH nastavlja pravno postojanje kao država, s izmijenjenim unutrašnjim uređenjem i međunarodno priznatim granicama”.

U posebnoj izjavi uz sporazum i Republika Srpska prihvatila je taj ustav. Zato se pozivanje na Dejton političara iz ovog entiteta mora mjeriti odnosom prema cijelokupnom sporazumu. Član 6. Ustava uspostavlja najvišu pravosudnu instancu, Ustavni sud BiH, koji određuje da Narodna skupština RS bira dvojicu njegovih sudija ne kao predstavnike jednog naroda nego kao predstavnike tog entiteta) i propisuje da su odluke Suda konačne i obavezujuće.

Političari mogu osporavati obrazloženje odluka, predlagati ustavnu reformu i tražiti drugačiji model izbora sudija. Ali nijedan političar niti entitetski organ ne može vlastitom odlukom ukinuti obavezu poštovanja odluka Ustavnog suda. Ustav se jedino može mjenjati i dopunjavati 2/3 odlukom Parlamentarne Skupštine BiH.Kontinuirani napadi na Ustavni sud BiH imaju jasan institucionalni slijed.

Narodna skupština RS usvojila je 27. juna 2023. zakon kojim je pokušala onemogućiti primjenu njegovih odluka na teritoriji entiteta. Visoki predstavnik i OHR su 1. jula spriječili stupanje tog zakona na snagu i poništio korake u postupku njegovog donošenja. U međuvremenu, Narodna skupština RS nije popunila dva sudijska mjesta koja joj Ustav povjerava. Venecijanska komisija je u mišljenju iz 2024. takvo postupanje vlasti RS ocijenila kao namjernu opstrukciju rada Suda. 

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, je javno uslovio izbor sudija odlaskom međunarodnih sudija. Zatim je nepotpun sastav koristio kao argument da ospori legalitet Suda. To je politička računica s mjerljivom posljedicom: Sud je na kraju 2025. imao 13.653 neriješena predmeta. Prema njegovom godišnjaku, nacrti odluka za približno 5.000 predmeta bili su pripremljeni, ali ih nefunkcionalno Veliko vijeće nije moglo razmatrati. Iza tih brojeva stoje obespravljeni građani iz oba entiteta koji čekaju zaštitu svojih prava. 

Sjednica Ustavnog suda od 19. i 20. novembra 2026. pokazala je šta je predmet tog sukoba. U predmetu U-20/26 Sud je utvrdio da član 359b. Krivičnog zakonika RS, kojim je kriminalizirano isticanje simbola i obilježja Armije RBiH, nije u skladu s Ustavom BiH. U predmetu U-17/26 stavio je van snage izjavu Željke Cvijanović o povredi vitalnog interesa RS i odluku Narodne skupštine kojom je ta izjava potvrđena, jer nisu ispunjavale ustavne uslove.

Zastava s ljiljanima, pod kojom su se 1992. okupile patriotske snage i branile Bosnu i Hercegovinu, bila je propisana kao državna zastava Republike BiH. Kontinuitet te republike upisan je u Dejtonski Ustav. 

Pet je do dvanaest da Bosna i Hercegovina završi s političkim obrascem postkonfliktnog društva. To zahtijeva odgovornost za kršenje Ustava, izvršavanje sudskih odluka, pravdu za žrtve i institucije koje jednako štite svakog građanina. Zahtijeva i razvojnu politiku zbog koje mladi mogu planirati život i posao u svojoj zemlji. Bez pravne sigurnosti nema ozbiljnog ulaganja; bez rada, znanja i proizvodnje nema stabilne države.

Nasljednici patriotskih snaga okupljenih pod ljiljanima 1992. imaju obavezu okupiti širi savez građana i stručnjaka iz cijele BiH. Kao stručnjak u uspostqvljanju sigurnosne infrastrukture kvalitete, predlažem četverostruku spiralu izvrsnosti:

1. akademska zajednica treba usmjeriti istraživanja i obrazovanje prema razvoju tehnoloških inovacija; 

2. javna uprava treba osigurati vladavinu prava, zaštitu Ustava BiH i mjerljive otvorene razvojne programe; 

3. privatni sektor treba animirati za ulaganje u industrijsku proizvodnju i izvoz; 

4. civilno društvo treba pratiti rezultate i štititi javni interes. 

Uspješna društva iz Evropske Unije ovakav integracijski spoj vlasti, industrije, akademske zajednice i civilnog društva koristi u pristupu pametnoj specijalizaciji svoga razvoja. Prvi zajednički zadaci mogu biti centri za obrazovanje mladih u STEM oblastima, razvoj cyber sigurnosti i čiste energije, tehnološka modernizacija domaće industrije te jačanje infrastrukture kvaliteta: mjerenja, standarda, akreditacije, laboratorijskog ispitivanja i certifikacije.

Tako domaći proizvod dobija provjerljiv kvalitet i pristup zahtjevnijim tržištima. Rezultat treba pratiti brojem zaposlenih mladih stručnjaka, novih proizvoda, certificiranih firmi i ostvarenim izvozom. 

Dejton je zaustavio rat i dao ustavni okvir. Trideset jednu godinu poslije, Narodna skupština RS mora izabrati sudije koje joj je Ustav povjerio, a sve institucije izvršavati odluke Ustavnog suda.

Patriotske i građanske snage trebaju istovremeno ponuditi zajednički program izgradnje jake, moderne i građanske Bosne i Hercegovine. Odbrana ustava i pametna specijalizacija mladih dva su konkretna posla koja više ne mogu čekati.