Piše: Doc. dr. sci. Edin Garaplija
Ustavni sud Bosne i Hercegovine utvrdio je 20. novembra 2026. da je član 359b. Krivičnog zakonika Republike Srpske, kojim je kriminalizirano isticanje simbola Armije Republike Bosne i Hercegovine, suprotan Ustavu BiH. Entitetski zakonodavac pokušao je pretvoriti obilježja ustavno priznatog vojnog naslijeđa u predmet krivičnog progona. Sud je taj pokušaj zaustavio.
U saopćenju koje je Smartinfo.ba objavio 19. augusta upozorio sam da zabrana historijskih simbola Armije RBiH i ljiljana zadire u državni kontinuitet i prava građana. Odluku Vijeća za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS nazvao sam „sramnom kapitulacijom prava pred politikom“. Zatražio sam da se sporni zakon iznese pred Ustavni sud BiH, uz argumentaciju zasnovanu na Ustavu i pravnom kontinuitetu Republike Bosne i Hercegovine. Tada sam oštro kritikovao i način na koji je Klub delegata bošnjačkog naroda vodio postupak zaštite vitalnog interesa.
Današnja odluka pokazuje zašto je bilo nužno otvoriti pitanje ustavnosti samog krivičnog propisa pred državnim sudom. To su dva različita postupka. Prigovor pred entitetskim sudom nije uspio; zahtjeve za ocjenu ustavnosti člana 359b. pred Ustavnim sudom BiH podnijeli su jedanaest državnih poslanika, Denis Bećirović i Denis Zvizdić. Njihov pravni korak zaslužuje priznanje. Obrazloženje Ustavnog suda pogađa srž problema. Propisi Republike BiH o izgledu i upotrebi obilježja Armije RBiH nastavljaju važiti na teritoriji Bosne i Hercegovine na osnovu ustavnog načela kontinuiteta.
Narodna skupština RS nema nadležnost da ukida pravne akte institucija Republike BiH čiji je kontinuitet priznat Ustavom. Sud je podsjetio i da odgovarajući pukovi Oružanih snaga BiH baštine vojno naslijeđe Armije RBiH i nose njena prepoznatljiva obilježja. Zastava Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima i obilježja Armije RBiH imaju različitu pravnu historiju. Ova odluka neposredno se odnosi na zakonsku zabranu simbola Armije RBiH; ne mijenja današnju službenu zastavu BiH. Ali jasno odbacuje zamisao da entitet krivičnom kaznom može izbrisati priznati dio državnog i vojnog kontinuiteta. Upravo je proizvoljno poistovjećivanje svih ljiljana s navodno zabranjenim obilježjima godinama otvaralo prostor za pritisak na građane, posebno na povratnike.
Sada očekujem da policija, tužilaštva i sudovi postupe u skladu s odlukom Ustavnog suda BiH te da, nakon objavljivanja njenog cjelovitog teksta, preispitaju postupke pokrenute na osnovu člana 359b. Građani ne smiju snositi posljedice pokušaja da se politička netrpeljivost provede kroz krivični zakon.
Ljiljani će se ponosno vijoriti sve do Sudnjeg dana jer pripadaju historiji Bosne i Hercegovine i sjećanju ljudi koji su je branili. Nijedna entitetska skupština ne može izglasati da ta historija prestane postojati.