Najviši vojni predstavnici Velike Britanije i Njemačke poslali su zajednički, do sada neuobičajen apel građanima da prihvate „moralni“ razlog za ponovno jačanje vojne moći i da budu spremni na moguću prijetnju sukoba s Rusijom.
Načelnik britanskog Generalštaba Richard Knighton i njemački šef odbrane Carsten Breuer istakli su da se javnosti obraćaju ne samo kao vojni zvaničnici, već i kao glasovi Evrope koja se mora suočiti s neugodnim činjenicama o vlastitoj sigurnosti.
U zajedničkom tekstu objavljenom u listovima The Guardian i Die Welt, nakon Minhenske sigurnosne konferencije, upozorili su da je ruski vojni fokus jasno usmjeren prema zapadu te da je Evropi potreban ozbiljan zaokret u sigurnosnoj i odbrambenoj politici.
„Postoji i moralna strana ovog procesa. Ponovno naoružavanje nije poziv na rat, već odgovorna odluka država koje žele zaštititi svoje građane i sačuvati mir“, naveli su.
Ipak, ankete pokazuju veliki otpor građana u obje zemlje prema ekonomskim žrtvama koje bi bile potrebne za veća izdvajanja za odbranu. Iako većina smatra da je mogućnost trećeg svjetskog rata u narednih pet godina realna, podrška povećanju poreza ili smanjenju javne potrošnje ostaje slaba.
Britanski premijer Keir Starmer poručio je da postoji hitna potreba za snažnijom evropskom saradnjom u odbrani, uključujući zajedničku proizvodnju i nabavku vojne opreme, naglasivši da Velika Britanija želi imati centralnu ulogu u jačanju evropske odbrane.
Njemački kancelar Friedrich Merz upozorio je da se sloboda više ne smije uzimati zdravo za gotovo te istakao važnost odlučnog odgovora na prijetnje.
Vojni lideri smatraju da bi slika slabe i podijeljene Evrope mogla ohrabriti Rusiju da proširi agresiju i van Ukrajine. Kako navode, historija pokazuje da odvraćanje ne djeluje kada protivnici osjete slabost i nejedinstvo.
Također su pozvali na koncept „odbrane cijelog društva“, koji podrazumijeva uključivanje civilne infrastrukture, privatnog sektora i državnih institucija u pripreme za moguće krize.
Velika Britanija i Njemačka već su dodatno ojačale saradnju kroz Trinity House sporazum, dok obje države istovremeno povećavaju vojnu potrošnju i industrijske kapacitete. Njemačka planira trajno rasporediti brigadu od nekoliko hiljada vojnika na istočnom krilu NATO-a, dok Velika Britanija gradi nove fabrike municije radi stabilne opskrbe.
Debata o evropskoj sigurnosti dodatno je pojačana gotovo četiri godine nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, ali i zbog neizvjesnosti oko buduće podrške SAD-a NATO savezu nakon povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću.
Lideri NATO-a su prošle godine na samitu u Hagu dogovorili cilj izdvajanja od pet posto BDP-a za odbranu i sigurnost do 2035. godine, što predstavlja veliki zaokret u odnosu na ranije politike.
Ipak, političke podjele i dalje su izražene, posebno u Njemačkoj, gdje se povećanju vojnog budžeta protive i lijeve stranke i krajnje desna Alternativa za Njemačku.