Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa, uprkos ranijim analizama koje su sugerisale suprotno, ipak nije potpuno okrenula leđa Bosni i Hercegovini. Zajednički energetski interes – projekat Južne plinske interkonekcije – postao je ključna tačka približavanja stavova između dvije države. Upravo zbog toga najavljeni su intenzivirani politički i diplomatski razgovori, a u Sarajevo je stigao i visoki zvaničnik State Departmenta, Mark Fleming. Otvara se pitanje da li će američki interes ostati usmjeren isključivo na ovaj projekat ili se može očekivati šire političko angažovanje.
Fleming, jedan od najvažnijih ljudi američkog Ureda za evropska i euroazijska pitanja, odmah po dolasku na sarajevski aerodrom započeo je niz sastanaka. Već prvog dana razgovarao je s Anom Trišić Babić, vršiocem dužnosti predsjednika entiteta RS. Slijedili su sastanci s ministrom vanjskih poslova BiH, predsjedavajućom Vijeća ministara, te liderom HDZ-a BiH, Draganom Čovićem. Fleming je prisustvovao i sjednici Upravnog odbora PIC-a, a diplomati najavljuju da će se razgovori nastaviti i narednih dana. Predstavnici različitih političkih opcija, uključujući Edina Fortu iz Naše stranke, očekuju dodatna pojašnjenja o američkim stavovima vezanim uz Južnu interkonekciju.
Centralna tema svih susreta je podrška teritorijalnom integritetu, suverenitetu i stabilnosti Bosne i Hercegovine, ali i ubrzanje realizacije velikog energetskog projekta. Rasprave o Južnoj interkonekciji intenzivirane su i ranije, kroz obraćanja američkog otpravnika poslova Johna Ginkela, koji je naglasio da BiH hitno treba pouzdane i raznovrsne izvore energije. Istakao je da političke blokade moraju prestati te da građani i privreda trebaju sigurnu i čistu energiju.
Zvaničnici iz različitih političkih tabora načelno podržavaju ideju diversifikacije plina i smanjenja ovisnosti o ruskim izvorima. Elmedin Konaković iz NiP-a izrazio je optimizam da bi prvi radovi na interkonekciji mogli početi već 2026. godine, pod američkom investicijom i koncesijom. Ni u SNSD-u, stranci koja inače njeguje bliske odnose s Trumpovom administracijom, ne vide prepreke za realizaciju projekta. Staša Košarac naglasio je da je povećanje broja interkonekcija najbolji način da se smanji cijena energenata za građane i privredu.
Analitičari smatraju da nova američka administracija pokazuje donekle drugačiji pristup Bosni i Hercegovini u odnosu na ranije periode. Politički analitičar Haris Imamović ističe da Washington sada više očekuje međusobni dogovor domaćih aktera, umjesto snažnog međunarodnog intervencionizma. Ipak, upozorava da Trumpova administracija nije oklijevala donositi nagle i oštre odluke, te da ne bi bilo iznenađenje da se sankcije ponovo uvedu ukoliko domaći političari prekrše postignute dogovore.
Iako je odnos SAD-a prema BiH u proteklom periodu djelovao pasivno, posebno nakon presude Miloradu Dodiku, posljednji diplomatski potezi ukazuju na promjene. Uprkos tome što ambasador SAD-a u BiH još nije imenovan, čini se da se komunikacija i angažman Washingtona s Bosnom i Hercegovinom ponovo intenziviraju. Južna plinska interkonekcija, kao strateški projekat, postala je simbol tog obnovljenog interesa i potencijalna prekretnica u odnosima dviju država.