Blokada Doma naroda ili politička strategija: Ko zapravo koči procese?
Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i lider Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, Dragan Čović, izjavio je kako je trenutna blokada ovog doma ništa drugo do – dio predizborne kampanje. Na prvi pogled, ova izjava može djelovati kao legitimna politička ocjena, no problem nastaje u trenutku kada se sagleda kontekst u kojem je ona data.
Ko je zapravo srušio kvorum?
Na današnjoj sjednici Doma naroda, upravo su delegati HDZ-a BiH, predvođeni Draganom Čovićem, direktno odgovorni za nedostatak kvoruma. U sali se, naime, nisu pojavili Čović, Zdenko Ćosić i Marina Pendeš – troje delegata iz reda hrvatskog naroda. Nakon više od sat vremena čekanja, predsjedavajući Doma naroda, Nikola Špirić, konstatovao je:
“Dame i gospodo, nemamo kvorum za rad i odlučivanje. Nedostaju tri delegata iz reda hrvatskog naroda.”
Ova situacija postavlja legitimno pitanje: kako to da Čović s jedne strane optužuje druge političke aktere za opstrukcije, dok njegovi najbliži saradnici aktivno učestvuju u blokadi rada zakonodavnog tijela?
Evropski zakoni ostaju na čekanju
Na dnevnom redu današnje sjednice trebalo je da se nađu važni evropski zakoni, među kojima i zakon o Sudskom vijeću BiH te zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu. No, kako je istakao Čović, atmosfera nije bila pogodna za njihovo usvajanje.
“Namjera je bila da se danas održi još jedna hitna sjednica, ali s obzirom na atmosferu, jasno je da ti zakoni ne bi bili podržani”, izjavio je Čović.
Ostaje nejasno zašto se atmosfera nije promijenila upravo dolaskom onih koji bi eventualno podržali ili barem omogućili raspravu o navedenim zakonima. Umjesto toga, izostankom sa sjednice, HDZ BiH je zapravo aktivno onemogućio bilo kakav napredak.
Izborni zakon i političke igre
U nastavku svog obraćanja, Čović se dotakao i Izbornog zakona BiH, naglasivši da u izbornoj 2026. godini neće biti prostora za političke kalkulacije. On je podsjetio da je HDZ do sada ponudio čak 11 različitih modela za izbor člana Predsjedništva BiH, kao i jedan prijedlog koji uključuje izmjene Ustava. Ipak, kako kaže, svi prijedlozi su odbačeni.
“Pozivam sve koji imaju ambiciju, a ne sviđa im se prijedlog HDZ-a, da daju svoj prijedlog.”
Čović je naglasio da je HDZ otvoren za dijalog, ali da je legitimno predstavljanje naroda crvena linija u svim pregovorima.
Partnerstvo i političko povjerenje
Govoreći o političkim odnosima, Čović je uputio poruku potencijalnim partnerima. Prema njegovim riječima, partnerstvo mora biti zasnovano na povjerenju i dosljednosti. Kritiku je uputio onima koji, kako kaže, dolaze iz iste partije, a vode različite pregovore.
“Ne možete pregovarati sa 10 različitih ljudi iz iste političke partije. To je igra u kojoj ne želimo učestvovati.”
On je ponovio da će HDZ kao stranka sarađivati samo s onima koji imaju legitimno predstavljanje jednog naroda, te dodao da HDZ ne pravi zakone za političke elite, već “po mjeri većine ljudi koji su ih izabrali”.
Politička poruka ili unaprijed planirana opstrukcija?
Na kraju, Čovićeva izjava da je trenutna blokada rezultat predizborne kampanje otvara ozbiljna pitanja o dvosmislenosti političke retorike. Kada stranka koja sama aktivno učestvuje u blokadi optužuje druge za istu stvar, gubi se povjerenje javnosti u iskrenost političkih poruka. Takođe, ponavljanje obrazaca gdje se ključni zakoni i reformski procesi stavljaju po strani zbog političkih interesa, dovodi u pitanje stvarnu spremnost političkih aktera na evropski put.