Stanje u službama hitne pomoći u Republici Srpskoj i dalje je nezadovoljavajuće, ocijenila je danas Nada Banjac, predsjednica Udruženja doktora urgentne medicine RS, navodeći kao ključne razloge nedostatak kadra, ograničena finansijska sredstva, ali i nepostojanje jasno definisanih strateških ciljeva koje bi nadležne institucije trebale da donesu, a na medicinarima je da ih sprovode.
Banjac je to izjavila u Banjoj Luci, uoči sastanka direktora domova zdravlja, rukovodilaca službi hitne medicinske pomoći i opštinskih koordinatora za zdravstvo, održanog u okviru projekta „Doprinos organizacije civilnog društva strateškom planiranju zdravstvene zaštite u BiH u skladu sa EU standardima“, u organizaciji Instituta za populaciju i razvoj.
„Što je bolja i kvalitetnija hitna medicinska pomoć, to je i društvo sigurnije i zadovoljnije. Svaka dodatna edukacija na tom putu doprinosi boljem rezultatu,“ naglasila je Banjac.
Na pitanje novinara koliko su službe hitne pomoći u RS usklađene s evropskim standardima i šta je ključno za njihovo unapređenje, Banjac je istakla da Udruženje već 23 godine organizuje stručne skupove i daje prijedloge za poboljšanje stanja u ovoj oblasti.
„Realnost je da nam nedostaje kadra, naročito za rad na terenu. Evropski standardi jasno definišu koliko ljekara treba biti angažovano u odnosu na broj stanovnika, ali te brojke se ne mogu jednostavno preslikati na naše prilike. Ministarstvo zdravlja i Fond zdravstvenog osiguranja određuju broj zaposlenih prema finansijskim mogućnostima,“ pojasnila je Banjac.
Prema njenim riječima, u Republici Srpskoj trenutno radi 49 specijalista urgentne medicine i 10 specijalizanata, dok ostali ljekari pokrivaju rad u službama hitne pomoći. Najveći problem s nedostatkom kadra imaju manje sredine.
Emina Osmanagić, direktorica Instituta za populaciju i razvoj, izjavila je da je cilj današnjeg sastanka promocija evropskog projekta koji doprinosi jačanju civilnog sektora i podršci unapređenju zdravstvene zaštite, uključujući i hitnu medicinsku pomoć.
„Na jednom mjestu okupili smo direktore domova zdravlja i nadležne predstavnike iz Banje Luke, Bijeljine, Rudog, Istočnog Sarajeva i Foče kako bismo zajednički tražili načine za unapređenje hitne pomoći,“ rekla je Osmanagić i dodala da Institut planira organizovati dodatne edukacije za zdravstvene timove.
„Važno je da se u obuke uključe i ljekari i medicinsko osoblje iz domova zdravlja, kako bi obnovili znanje i pružali kvalitetnu uslugu u hitnim situacijama,“ naglasila je Osmanagić, ističući da se hitna medicinska pomoć kontinuirano razvija i unapređuje u svijetu.
Dragica Vukosavljević, viši saradnik za zdravstvene tehnologije u Ministarstvu zdravlja RS, naglasila je važnost zajedničkih obuka i vježbi koje bi povezale timove hitne pomoći, vatrogasce i policiju, kako bi se spremno reagovalo u raznim kriznim situacijama – od saobraćajnih nezgoda do elementarnih nepogoda ili drugih incidenata.
„Zajedničke obuke i simulacije realnih scenarija pomažu da svi segmenti sistema efikasnije djeluju kada je to najpotrebnije,“ zaključila je Vukosavljević.