Hrvatska i Evropska unija potpisale su sporazum o zajmu vrijednom 1,7 milijardi eura namijenjenom jačanju hrvatskih odbrambenih kapaciteta i modernizaciji vojske. Sporazum je zaključen u okviru evropskog instrumenta SAFE, odnosno programa „Sigurnosne mjere za Europu“, a potpisivanje je održano u Banski dvori.
Dokument su s hrvatske strane potpisali ministar odbrane Ivan Anušić i ministar finansija Tomislav Ćorić, dok je Evropsku uniju predstavljao evropski povjerenik za odbranu Andrius Kubilius.
Premijer Andrej Plenković izjavio je da će sredstva iz ovog zajma biti iskorištena za nastavak modernizacije hrvatskih oružanih snaga, uključujući nabavku savremene vojne opreme i jačanje logističkih kapaciteta vojske.
Prema njegovim riječima, najveći dio sredstava planiran je za nabavku njemačkih tenkova Leopard, francuskih haubica Caesar i čeških vojnih kamiona koji će služiti za transport i logistiku. Dio novca biće uložen i u nabavku različitih vrsta municije i dodatne vojne opreme.
Plenković je istakao da je riječ o veoma povoljnom zajmu koji Hrvatska dobija uz rok otplate od čak 45 godina, što bi trebalo omogućiti dugoročno finansiranje bez velikog pritiska na državni budžet u narednim godinama.
Naglasio je da Hrvatska ovim sporazumom nastavlja ispunjavati svoje obaveze prema NATO savezu i približava se novim ciljevima koji predviđaju povećanje izdvajanja za odbranu na pet posto bruto domaćeg proizvoda do 2035. godine.
Podsjetio je da je budžet za odbranu u posljednjih deset godina višestruko povećan te da Hrvatska danas ulaže znatno više sredstava u modernizaciju vojske nego ranije. Prema njegovim riječima, vojni budžet je 2025. godine dosegao 2,1 posto BDP-a, dok se značajan dio tih sredstava koristi upravo za modernizaciju oružanih snaga.
Evropska unija želi snažniju evropsku sigurnost
Evropski povjerenik Andrius Kubilius poručio je da se Evropa danas suočava s ozbiljnim sigurnosnim izazovima zbog ratova, političkih nestabilnosti i rastućih globalnih prijetnji. Naveo je da je zbog toga pokrenut SAFE, instrument koji državama članicama omogućava dugoročno i povoljno finansiranje ulaganja u odbranu.
Kubilius je ocijenio da Hrvatska pokazuje odgovornost i spremnost da aktivno učestvuje u jačanju evropske sigurnosti. Pohvalio je odluke hrvatskih vlasti o modernizaciji vojske, razvoju novih vojnih kapaciteta i jačanju saradnje s evropskim partnerima.
Posebno je istakao da Hrvatska može biti primjer drugim državama slične veličine kada je riječ o ulaganjima u sigurnost i odbranu. Kao pozitivne poteze naveo je modernizaciju zračnih snaga, nabavku novih vojnih sistema, kao i učešće Hrvatske u evropskim projektima razvoja bespilotnih letjelica.
Govoreći o širem sigurnosnom kontekstu, Kubilius je naglasio da Evropska unija želi razviti snažnije zajedničke odbrambene kapacitete kako bi bila spremnija odgovoriti na buduće sigurnosne prijetnje.
Prema njegovim riječima, ratovi i političke krize u Evropi pokazali su koliko je važno da države članice ulažu u sigurnost i modernu vojnu opremu. Dodao je da evropske zemlje više ne mogu zavisiti isključivo od vanjske pomoći kada je riječ o vlastitoj odbrani.
Ministar finansija Tomislav Ćorić pojasnio je da će Hrvatskoj odmah biti dostupno 255 miliona eura kroz predfinansiranje, dok će ostatak sredstava biti postepeno dostupan do kraja 2030. godine.
Istakao je da su uslovi zajma veoma povoljni jer Evropska unija sredstva obezbjeđuje zaduživanjem na međunarodnim tržištima kapitala pod znatno boljim uslovima nego što bi pojedinačne države članice mogle ostvariti samostalno.
Dugoročna ulaganja u vojsku i sigurnost
Prema uslovima sporazuma, Hrvatska će kredit otplaćivati tokom narednih 45 godina, uz desetogodišnji poček na otplatu glavnice. To znači da država u prvom periodu neće imati značajnije finansijsko opterećenje kada je riječ o vraćanju pozajmljenih sredstava.
Sredstva za otplatu kredita, uključujući kamate i druge troškove, biće osigurana iz državnog budžeta preko Ministarstva finansija.
Hrvatske vlasti smatraju da će ulaganja u vojsku imati višestruke koristi, ne samo za sigurnost zemlje nego i za jačanje domaće privrede i tehnološkog razvoja. Očekuje se da će dio projekata uključivati saradnju s domaćim kompanijama i vojnom industrijom.
Sporazum dolazi u trenutku kada evropske države povećavaju ulaganja u odbranu zbog nestabilne sigurnosne situacije i sve većih geopolitičkih izazova. Hrvatska se tako pridružuje grupi država koje žele modernizovati svoje oružane snage i osigurati veću spremnost za moguće sigurnosne prijetnje u budućnosti.
Vlada Hrvatske poručuje da će nastavak ulaganja u vojsku ostati jedan od prioriteta u narednim godinama, posebno kroz saradnju s Evropskom unijom i NATO savezom.