Zadaci medija, makar oni osnovni jesu da informišu, edukuju i zabave narod. Ukoliko govorimo o kvalitetnom novinarstvu, onda znamo da svaki objektivan medij želi svojoj publici pružiti provjerene i objektivne informacije. Svaki novinar bi trebao tragati za istinom i istraživati kako bi se pomoću saznanja do kojih dođe, rješavali problemi.
A problema u svijetu je mnogo. U našoj državi, također. Međutim, slobode u medijskom prostoru, sve je manje. Danas, 3.maja obilježava se Svjetski dan slobode medija. Ove godine tema je: “Štampa za planetu: Novinarstvo pred krizom životne sredine.”
2024. godine ovaj dan će biti posvećen značaju novinarstva i slobode izražavanja u trenutnoj globalnoj ekološkoj krizi. Politički napadi na slobodu medija, uključujući pritvaranje novinara, gušenje neovisnih medija i široko širenje dezinformacija, samo su neki od problema, koji su se intenzivirali u protekloj godini, prema godišnjem Svjetskom indeksu slobode medija koji objavljuju Reporteri bez granica (RSF)., prenosi Guardian.
Pad slobode medija
Indeks rangira 180 zemalja prema sposobnosti novinara da rade i izvještavaju slobodno i neovisno.
U godini kada će više od polovice svjetske populacije izaći na demokratske izbore, RSF-ov indeks pokazuje sveukupni pad slobode medija na globalnom nivou i strmoglav porast političke represije nad novinarima i neovisnim medijima.
“RSF uočava zabrinjavajući pad podrške i poštivanja autonomije medija i povećanje pritiska od strane države ili drugih političkih aktera,” rekla je Anne Bocandé, urednička direktorica RSF-a. “Države i druge političke snage igraju sve manju ulogu u zaštiti slobode medija. Ovo lišavanje moći ponekad ide ruku pod ruku s neprijateljskim radnjama koje podrivaju ulogu novinara ili čak instrumentaliziraju medije kroz kampanje uznemiravanja ili dezinformiranja”, prenosi Guardian.
Regije Magreba i Bliskog istoka imale su najgore rezultate u pogledu ograničenja slobode medija od strane vladinih snaga, navodi se u izvještaju. U protekloj godini, saopštio je RSF, vlade diljem regije pokušale su kontrolirati i ograničiti medije nasiljem, hapšenjima i drakonskim zakonima, uz “sistematsku nekažnjivost za zločine nasilja nad novinarima”.
Drugdje u regiji, novinari su ubijani u Sudanu, gdje je bilo ozbiljnih pokušaja suzbijanja neovisnog izvještavanja o nasilju i građanskom ratu. Situacija za medijske profesionalce u Siriji također se pogoršala, a novinarima koji su pobjegli od novinarske represije u svojoj domovini prijeti protjerivanje iz susjednog Jordana, Turske i Libanona.
RSF dalje kaže da Latinska Amerika također pokazuje alarmantne pokazatelje političke represije nad novinarstvom. U Argentini, novi predsjednik, Javier Milei, hvalio se svojim napadom na slobodu medija i zatvorio najveću novu agenciju u zemlji. Sloboda medija također je pod stalnim političkim napadima u Peruu i El Salvadoru.
SAD ima loše rezultate zbog sve češćih napada političkih dužnosnika na novinare, uključujući javne pozive na zatvaranje novinara.
Izbori u subsaharskoj Africi doživjeli su nasilje nad novinarima potaknuto političkim napadima na slobodu medija.
Indeks je u Europi pokazao kako Rusija pada na ljestvici zemalja koje napadaju slobodu medija zbog onoga što RSF naziva svojim “križarskim ratom” protiv neovisnog novinarstva.
Bjelorusija se nalazi pri dnu indeksa RSF-a zbog upornog progona novinara pod izlikom borbe protiv “ekstremizma”.
Prošle sedmice izvještaj Unije za građanske slobode za Europu (Liberties) sa sjedištem u Njemačkoj upozorilo je da je sloboda medija “opasno blizu prijelomne točke” u nekoliko europskih zemalja.
Represija nad slobodnim medijima također se pogoršala u azijsko-pacifičkoj regiji. RSF kaže da diktatorske vlade u regiji jačaju svoj nadzor nad vijestima i informacijama sa “sve većom žestinom” u zemljama kao što su Afganistan, gdje su talibani gotovo uništili neovisno novinarstvo, te Sjeverna Koreja i Kina u “sveopćem progonu” lokalni mediji. Vijetnam i Mjanmar također su ove godine pali na ljestvici zbog svoje težnje za masovnim zatvaranjem medijskih profesionalaca.
RSF je također oslikao sumornu sliku sve veće upotrebe umjetne inteligencije, nazvavši njezinu upotrebu u arsenalu dezinformacija u političke svrhe “uznemirujućom”, s time da se deepfakeovi koriste za utjecaj na tok izbora. Izvještavanje o ratu protiv prirode također se pokazuje sve opasnijim.
Napadi na novinare u svijetu
RSF također kaže da su četiri najveća svjetska zatvarača novinara: Izrael, Saudijska Arabija, Sirija i Iran, te da ih nastavljaju napadati i pritvarati.
U Nigeriji je početkom 2023. napadnuto gotovo 20 novinara, a na Madagaskaru su novinari bili meta dok su izvještavali o predizbornim protestima.
Nedavno je Burkina Faso suspendirala desetine stranih novinskih kuća, uključujući Guardian, zbog izvještavanja o navodnom masakru stotina civila od strane burkinajske vojske.
Više od 1500 ruskih novinara pobjeglo je u inostranstvo od invazije na Ukrajinu 2022. RSF kaže da je od oktobra 2023. više od 100 palestinskih novinara ubijeno u Gazi, uključujući najmanje 22 ubijenih tokom svog rada.
Četrdeset četiri novinara ubijeno je zbog izvještavanja o pričama o okolišu u proteklih 15 godina, navodi se u zasebnom izvještaj UNESCO-a, koji organizira današnji Svjetski dan slobode medija.
Tako novinari zbog iznošenja istine bivaju napadani, prijeti im se smrću. Jedno lijepo i čisto zanimanje postaje sve manje privlačno, upravo zbog sve češćih napada koji se dešavaju i na našim područjima.
Napadi na novinare u BiH
O zabrinjavajućem položaju novinara u našoj zemlji pisali smo u tekstu koji možete pročitati ovdje. Prema podacima koje je Feni saopćila generalna sekretarka Udruženja/Udruge BH novinari Borka Rudić, to uključuje jedan fizički napad i sedam prijetnji smrću. Verbalnih prijetnji bilo je 12 slučajeva, političkih pritisaka 11, huškanja/govora mržnje 12, oštećenja imovine ili cyber napada pet slučajeva…
Kako navodi, politički pritisak i napadi na novinare i nezavisne medije povećali su se za 40 posto u 2022. godini u odnosu na 2021. Također, verbalne prietnje, prijetnje smrću i govor mržnje povećali su se za 137 posto.
“Uz sve navedene direktne pritiske na slobodu medija i sigurnosne prijetnje novinarima, suočavamo se sa sve češćim zahtjevima pojedinaca za brisanje novinarskih tekstova, nastalih na osnovu zvaničnih informacija istražnih ili drugih javnih organa.”, kaže Rudić za Fenu.
Prema njenim riječima, ti zahtjevi dolaze od osoba koje su bile obuhvaćene različitim istragama nadležnih pravosudnih organa ili sigurnosnih agencija pod sumnjom da su počinili određena krivična djela. Iako zahtjevi nemaju nikakvog zakonskog osnova, pojedinci i njihovi advokati ih koriste kako bi vršili pritisak na medije ili pokšali “umiti” lice svoga branjenika pred bh. javnošću.
“Budući da ovaki zahtjevi predstavljaju neosnovan pokušaj ograničavanja prava na slobodu izražavanja, BH novinari su priremili posebnu analizu sa jasnim porukama kako ni jedan medij ne treba podleći pokušajima cenzure, niti sklanjati svoje tekstove sa portala ili iz medijske arhive bez valjanih sudskih odluka u vezi sa konkretnim medijskim sadržajima. Analiza će biti objavljena uskoro na webu BH novinara.”, navodi Rudić.
Ono što zabrinjava jeste i podatak da svaki 4.građanin odobrava napade na novinare u našoj zemlji.
Problema je mnogo, kao što sam na početku i navela, ali ova godina je definitivno bila jedna od najtežih. O tome možete više pogledati u videu u nastavku.
