Srbijanski ministar pravosuđa Nenad Vujić izjavio je za Radioteleviziju Srbije da Nacrt izmjena Krivičnog zakona predviđa značajno pooštravanje kaznene politike za slučajeve silovanja, ali i uvođenje novog krivičnog djela pod nazivom „obećanje bez pristanka“.
Prema njegovim riječima, izmjenama se ne ukida postojeći institut silovanja, već se precizira definicija tog krivičnog djela i uvodi minimalna kazna od pet godina zatvora. Time bi kaznena politika Srbije postala stroža i jasnije usmjerena na zaštitu žrtava i unapređenje pravne sigurnosti.
“Novim krivičnim djelom štitimo žene koje do sada nisu bile obuhvaćene jer se više ne traži dokazivanje sile, već samo izostanak pristanka”, pojasnio je Vujić.
Fokus na zaštitu žrtava
U dosadašnjoj praksi žrtve su često nailazile na poteškoće prilikom dokazivanja upotrebe sile, što je dovodilo do brojnih slučajeva u kojima počinioci nisu bili osuđeni. Ministarstvo pravosuđa ističe da je nova formulacija inspirisana evropskim standardima i praksom međunarodnih sudova, gdje se ključni element svodi na postojanje ili izostanak pristanka.
Vujić je naglasio da izmjene predstavljaju iskorak ka modernijem zakonodavstvu, koje je u skladu s praksom Evropskog suda za ljudska prava, kao i sa preporukama međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom žena, djece i drugih ranjivih kategorija stanovništva. On je podsjetio da su slične promjene već uvele neke države članice Evropske unije, poput Švedske i Španije, gdje je definicija silovanja usko vezana uz pristanak, a ne upotrebu fizičke sile.
Kazne i za blokade puteva
Osim pitanja seksualnog nasilja, nacrt izmjena predviđa i kazne za postavljanje prepreka na cestama i blokade saobraćaja. Ministar Vujić je objasnio da će se za ovakve radnje moći izreći kazna zatvora do jedne godine, što je u skladu s praksom Evropskog suda za ljudska prava i zakonodavstvom brojnih evropskih zemalja.
Ove izmjene su izazvale određene kritike u javnosti, jer dio građanskih inicijativa smatra da se na taj način ograničava pravo na protest. Ipak, Vujić tvrdi da je cilj izmjena usklađivanje s evropskom praksom, gdje pravo na protest ne smije ugrožavati slobodu kretanja drugih građana.
“Pravo na protest je zagarantovano, ali ono ne smije ugroziti tuđu slobodu kretanja i normalno funkcionisanje saobraćaja. To je princip na kojem počivaju moderna društva”, naglasio je ministar.
Javna rasprava do oktobra
Nacrt izmjena Krivičnog zakona trenutno je u javnoj raspravi, koja će trajati do 1. oktobra. Ministarstvo poziva stručnu i širu javnost da se uključe u diskusiju, daju prijedloge i iznesu eventualne primjedbe.
Vujić je poručio da cilj nije ograničiti prava građana, već ih zaštititi, a istovremeno osigurati da zakoni budu jasni i primjenjivi u praksi. Nakon završetka rasprave, predviđeno je da izmjene i dopune zakona budu upućene u skupštinsku proceduru, gdje će poslanici odlučivati o njihovom usvajanju.