Prema informacijama iz međunarodnih izvora, dio članica Vijeća za implementaciju mira smatra da bi upravo Pahor, zahvaljujući dugogodišnjem političkom iskustvu i dobrim odnosima u regionu, mogao biti ozbiljan kandidat za čelo OHR-a u narednom periodu. Njegovo ime dodatno je privuklo pažnju nakon nedavne Schmidtove izjave u kojoj je, govoreći o svom mogućem nasljedniku, indirektno spomenuo Sloveniju, što su pojedini diplomati protumačili kao znak da se o slovenskom kandidatu već vode konkretni razgovori.
Pahor je i ranije komentarisao političke prilike u Bosni i Hercegovini. U razgovoru za Hayat TV prije više od tri godine osvrnuo se na suspenziju Ustava Federacije BiH tokom formiranja Vlade FBiH, kada je izostavljen potpis potpredsjednika FBiH Refik Lendo. Tada je poručio kako su stavovi političkih aktera o Izbornom zakonu BiH bili podijeljeni, ali da izbori moraju ostati temelj demokratije i legitimiteta institucija.
“Problem nastaje kada izbori prestanu biti rješenje i postanu politički problem”, rekao je tada Pahor, upozoravajući da bez povjerenja u izborni proces institucije gube sposobnost da vode stabilnu i efikasnu politiku.
Govoreći o legitimnosti izbora, naglasio je da se prava svih političkih aktera moraju tretirati jednako, jer svako favorizovanje jedne strane urušava povjerenje građana u demokratski proces. Posebno je istakao da su dijalog i unutrašnji dogovor ključ za dugoročno stabilna rješenja u BiH.
Komentarišući tvrdnje da je HDZ BiH lobirao za izmjene Izbornog zakona prema vlastitim interesima, Pahor je rekao da smatra kako bi domaći politički predstavnici trebali sami postići dogovor, bez nametanja međunarodne zajednice.
Njegovi tadašnji stavovi danas ponovo dolaze u fokus upravo zbog mogućnosti da bi mogao preuzeti jednu od najosjetljivijih međunarodnih funkcija u Bosni i Hercegovini. Dio analitičara smatra da bi Pahor mogao donijeti smireniji i diplomatski pristup, dok drugi upozoravaju da bi njegovi raniji stavovi o izbornim reformama mogli izazvati podijeljene reakcije među političkim akterima u zemlji.
U diplomatskim krugovima sve glasnije se govori o mogućem nasljedniku aktuelnog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta, a među imenima koje se sve češće spominje nalazi se bivši slovenski predsjednik Borut Pahor.
Prema informacijama iz međunarodnih izvora, dio članica Vijeća za implementaciju mira smatra da bi upravo Pahor, zahvaljujući dugogodišnjem političkom iskustvu i dobrim odnosima u regionu, mogao biti ozbiljan kandidat za čelo OHR-a u narednom periodu. Njegovo ime dodatno je privuklo pažnju nakon nedavne Schmidtove izjave u kojoj je, govoreći o svom mogućem nasljedniku, indirektno spomenuo Sloveniju, što su pojedini diplomati protumačili kao znak da se o slovenskom kandidatu već vode konkretni razgovori.
Pahor je i ranije komentarisao političke prilike u Bosni i Hercegovini. U razgovoru za Hayat TV prije više od tri godine osvrnuo se na suspenziju Ustava Federacije BiH tokom formiranja Vlade FBiH, kada je izostavljen potpis potpredsjednika FBiH Refika Lende. Tada je poručio kako su stavovi političkih aktera o Izbornom zakonu BiH bili podijeljeni, ali da izbori moraju ostati temelj demokratije i legitimiteta institucija.
“Problem nastaje kada izbori prestanu biti rješenje i postanu politički problem”, rekao je tada Pahor, upozoravajući da bez povjerenja u izborni proces institucije gube sposobnost da vode stabilnu i efikasnu politiku.
Govoreći o legitimnosti izbora, naglasio je da se prava svih političkih aktera moraju tretirati jednako, jer svako favorizovanje jedne strane urušava povjerenje građana u demokratski proces. Posebno je istakao da su dijalog i unutrašnji dogovor ključ za dugoročno stabilna rješenja u BiH.
Komentarišući tvrdnje da je HDZ BiH lobirao za izmjene Izbornog zakona prema vlastitim interesima, Pahor je rekao da smatra kako bi domaći politički predstavnici trebali sami postići dogovor, bez nametanja međunarodne zajednice.
Njegovi tadašnji stavovi danas ponovo dolaze u fokus upravo zbog mogućnosti da bi mogao preuzeti jednu od najosjetljivijih međunarodnih funkcija u Bosni i Hercegovini. Dio analitičara smatra da bi Pahor mogao donijeti smireniji i diplomatski pristup, dok drugi upozoravaju da bi njegovi raniji stavovi o izbornim reformama mogli izazvati podijeljene reakcije među političkim akterima u zemlji.