Već treću sedmicu država se suočava s ozbiljnim izazovom. Politički vrh entiteta Republika Srpska otvoreno je udario na ustavni poredak Bosne i Hercegovine, dok je Tužilaštvo BiH izdalo nalog za privođenje odgovornih. Od tada traje napeto iščekivanje.
Milorad Dodik, predsjednik entiteta RS, od prvostepene presude Suda BiH 26. februara, kojom je proglašen krivim, povukao je niz poteza usmjerenih protiv države. Osim što je donio zakone kojima zabranjuje djelovanje određenih državnih institucija na teritoriji RS-a – uprkos njihovom poništenju od strane Ustavnog suda BiH – pokrenuo je čitav niz mjera koje potkopavaju ustavni poredak.
Dodik, zajedno s premijerom RS-a Radovanom Viškovićem i predsjednikom Narodne skupštine Nenadom Stevandićem, još uvijek nije priveden, nakon što su odbili odazvati se na saslušanje. Sud BiH im je u međuvremenu odredio pritvor u odsustvu, što znači da će, nakon privođenja i saslušanja, biti sprovedeni u minimalno jednomjesečni pritvor.
Iako je Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) u početnoj procjeni ocijenila da je njihovo privođenje visokorizično, reakcija države ne smije izostati. U posljednjim danima sve se više spominje mogućnost angažovanja EUFOR-a u ovoj akciji, što je, između ostalog, i jedna od njegovih nadležnosti. Vrijeme igra ključnu ulogu – ne smije se dopustiti da se pravni i politički presedani koje kreiraju odmetnici normaliziraju.
Država mora dokazati da je iznad svih i svakoga te poslati jasnu poruku da se napad na ustavni poredak neće tolerisati. Ne smije ostati samo na deklarativnoj zaštiti zakona i institucija – pravna država mora pokazati svoju snagu u praksi. Jer ako reakcije izostanu, pitanje je gdje će se povući crta i kome će država u budućnosti moći demonstrirati autoritet.