Prošle su skoro dvije godine otkako je započela invazija Rusije na Ukrajinu. Tako je 24. februara 2022. godine započela, ničim izazvana, ruska agresija čiji se napad smatra najvećim napadom na evropskom tlu, još od Drugog svjetskog rata. Dok je cijelo čovječanstvo protiv ideja ruskog predsjednika Vladimira Putina, predsjednik entiteta Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, Milorad Dodik, odlazi u posjete i prima odlikovanje od istog.
Nije tajna da su Dodik i Putin u prijateljskim odnosima, te da je i to prijateljstvo jedan od proizvoda Dodikove secesionističke politike. Međutim, postavlja se pitanje da li će i on snositi sankcije od strane EU-e, koja je nedavno odobrila 13. paket sankcija Rusiji? Podsjetimo, da je Milorad Dodik pod sankcijama SAD-a još od 2017. godine, a on i njegovi suradnici kažnjeni su zbog ometanja provođenja Dejtonskog sporazuma i prijetnji opstanku BiH.
Dodikova putovanja
Baš u vrijeme kada je objavljeno da je EU odobrila 13. paket sankcija Rusiji, predsjednik Republike Srpske bio je na jednom od svojih putovanja, i to pogodite gdje, u Rusiji, tačnije u Kazanu. Prije te posjete, od 17. do 19. februara Dodik je bio u službenoj posjeti Bjelorusiji, gdje se sastao sa predsjednikom Aleksandrom Lukašenkom.
Kako prenosi Al Jazeera, Dodik je rekao kako se s Lukašenkom dobro razumije jer su obojica pod zapadnim sankcijama, pa je tim prije važnije da sarađuju. Pohvalio se kako je zahvaljujući vlastima RS blokirano nastojanje da se BiH pridruži zapadnim sankcijama protiv Bjelorusije zbog njene podrške ruskoj agresiji na Ukrajinu te je rekao kako se raduje jer Bjelorusija “uspješno odolijeva sankcijama”.
Dva dana poslije, 21. februara, Dodik je otišao u posjetu u Kazan (Rusija) gdje se sastao sa ruskim predsjednikom. Bio je to četvrti sastanak Dodika i Putina otkako je 2022. godine počela invazija na Ukrajinu. Razlog Dodikovog odlaska u Kazan bilo je prije svega, prisustvo otvaranju inauguracijskog turnira Igre budućnosti, opisanog kao “kombinacija fizičke i digitalne dimenzije, spajanje sporta, esporta i tehnologija”.
Putin je priznao da Dodikova Republika Srpska “održava redovne odnose sa Rusijom”, te je pokrajinu u kojoj dominiraju Srbi nazvao “prijateljem” Moskve, dok mu je Dodik zahvalio na “časti” što je pozvan.
“Živimo u teškoj situaciji i drago nam je da to razumijete”, rekao je Dodik. On je Putina uvjeravao da “pokušava obeshrabriti svaku mogućnost da se Bosna i Hercegovina pridruži sankcijama protiv Rusije”, iako nas Zapad “bukvalno pokušava nagovoriti na to”. “Imamo, naravno, odlične odnose sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, sa mađarskim premijerom Viktorom Orbanom, što nam olakšava stvari, posebno što se Evrope tiče“, rekao je Dodik Putinu., prenosi Politico.
Pri završetku sastanka Vladimir Putin je uručio Miloradu Dodiku Orden Aleksandra Nevskog, a cijeli video dodjele Dodik je podijelio na svom profilu na društvenoj mreži X, napisavši: “Hvala predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu koji mi je danas ukazao veliku čast uručivši mi Orden Aleksandra Nevskog. Dobio sam ovaj orden za veliki doprinos razvoju saradnje Rusije i Bosne i Hercegovine i jačanju partnerstva sa Republikom Srpskom.”
Novi paket sankcija EU Rusiji
U vrijeme Dodikove posjete Putinu, 21. februara, EU je odobrila 13. paket sankcija Rusiji, objavljeno je na platformi X.
Sporazum dolazi neposredno prije druge godišnjice početka ruske invazije na Ukrajinu. Novi paket će dodati skoro 200 entiteta i pojedinaca na postojeće sankcione liste. U međuvremenu, njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock ponovo je potvrdila podršku Kijevu uoči sastanka ministara G20 u Brazilu. “Ako (ruski predsjednik Vladimir) Putin vjeruje da će svijet nakon dvije godine zaboraviti ko je odgovoran za rat u Ukrajini i njegove dramatične globalne posljedice, on se vara”, rekla je Baerbock., prenio je DW.
Na zvaničnoj stranici EU objasnili su da se ovaj paket fokusira na dalje ograničavanje ruskog pristupa vojnim tehnologijama, kao što su bespilotne letjelice, i na ograničavanje dodatnih kompanija i pojedinaca uključenih u ruske ratne napore. Sa ovim novim paketom broj pojedinačnih lista je dostigao preko 2000, što je zadalo ogroman udarac onima koji omogućavaju ruski ilegalni rat protiv Ukrajine.
Potpuna implementacija sankcija je ključna, kako bi se Moskvi uskratili prihodi, roba i tehnologija koji su joj potrebni da hrani svoj rat. Komisija će nastaviti pružati podršku državama članicama da osiguraju efikasnu provedbu mjera, kao i blisko sarađivati s trećim zemljama u borbi protiv pokušaja zaobilaženja.
Ovo je paket bez presedana od 194 pojedinačne oznake, uključujući 106 pojedinaca i 88 entiteta. Na novim listama nalazi se više od 140 kompanija i pojedinaca iz ruskog vojno-industrijskog kompleksa, koji između ostalog proizvode rakete, dronove, protivavionski raketni sistem, vojna vozila, visokotehnološke komponente za oružje, i drugu vojnu opremu.
Novi popisi ciljaju 10 ruskih kompanija i pojedinaca uključenih u isporuku naoružanja Demokratske Narodne Republike Koreje (DPRK) Rusiji. Na meti su i ministar odbrane DNRK, kao i nekoliko bjeloruskih kompanija i pojedinaca koji pružaju podršku ruskim oružanim snagama. Novi spiskovi takođe uključuju 15 pojedinaca i 2 subjekta koji su uključeni u prisilno premještanje i deportaciju i vojnu indoktrinaciju ukrajinske djece, uključujući Bjelorusiju.
U paketu se dodaje i 17 ruskih kompanija koje se bave razvojem, proizvodnjom i isporukom elektronskih komponenti, posebno koje se koriste u vezi sa proizvodnjom dronova. Četiri kompanije registrovane u Kini i po jedna registrovana u Kazahstanu, Indiji, Srbiji, Tajlandu, Šri Lanki i Turskoj, također trgujući u oblasti elektronskih komponenti, uključujući i porijeklom iz EU.
Ima li sankcija za Dodika?
Podsjetimo da je predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik pod sankcijama SAD-a i Velike Britanije zbog ometanja provođenja Dejtonskog sporazuma i kršenja legitimiteta Bosne i Hercegovine. Protekle dvije godine je proveo pokušavajući narušiti centralnu bosansku vlast i uspostaviti paralelne institucije kako bi produžio svoje dugogodišnje prijetnje da će zauvijek podijeliti zemlju, primajući oštre ukore od zapadnih zvaničnika.
Iako su naveli iz OHR-a sljedeće: “Bosna i Hercegovina se obvezala da će slijediti sigurnosne vanjskopolitičke smjernice EU-a, kao zemlja kandidatkinja za članstvo u Europskoj uniji. To isključuje suradnju s državama koje su pod sankcijama, uključujući i osobne sastanke sa šefovima tih država.”, Dodik se ipak sastao sa Lukašenkom i Putinom.
Ono što možemo reći jeste da za sada 13. paketom sankcija EU Rusiji nisu obuhvaćene nikakve nove sankcije Miloradu Dodiku. Koliko će još predsjednik Republike Srpske putovati i primati priznanja po državama koje su pod sankcijama, bez ikakvih posljedica po sebe, ostaje da vidimo…
