piše: doc.dr.sci. Edin Garaplija

Centralna banka BiH je u Biltenu za drugi kvartal 2026. objavila da pad industrijske proizvodnje traje šesnaest kvartala zaredom. U tom kvartalu proizvodnja je bila 0,6 posto manja nego godinu ranije, rudarstvo je palo 16,1 posto, a broj zaposlenih u industriji smanjen je za 2,4 posto.

Dok proizvodni radnici gube posao, politička administracija nastavlja donositi odluke o novim zaduženjima. Dug Federacije BiH porastao je tokom drugog kvartala za 1,52 milijarde KM i na kraju juna iznosio 8,76 milijardi KM.

Taj podatak sam po sebi ne dokazuje da je pozajmljeni novac potrošen na plate. Dokazuje obavezu Vlade da građanima položi račun: koliko je otišlo na vraćanje ranijih dugova, koliko na tekuće troškove, a koliko u završene projekte koji stvaraju prihod i radna mjesta? Redoslijed budžetskih plaćanja štiti plate i materijalne troškove organa uprave prije kapitalnih investicija. Industrija takvu sigurnost nema.

Slučaj Nove željezare Zenica pokazuje cijenu zakašnjelog djelovanja. Vlada sada priprema program zapošljavanja radnika koji su usljed stečaja ostali bez posla. Dali briga o radnicima dolazi sa zakašnejnjem jer njihova radna mjesta nisu sačuvana. Opterećenjima privrede i pogodovanjem jakim tajkunskim lobijima, isti ti uzurpatori vlasti su nas i doveli u ovo stanje.

Pa kako to da im galsači ponovo vjeruju?Zato se rasprava o odgovornosti vlasti ne može završiti na budžetu. Mora obuhvatiti i način na koji je ta vlast dobila ili zadržala mandat.

Transparency International u BiH i Koalicija „Pod lupom“ zatražili su od Centralne izborne komisije podatke s uređaja za identifikaciju birača i skenera listića, uključujući odstupanja između elektronskog i ručnog brojanja. Prema njihovom zajedničkom saopćenju, CIK je odbio dostaviti tražene informacije. „Pod lupom“ je na reprezentativnom uzorku utvrdio da se broj listića za Predsjedništvo BiH poklapao s brojem birača evidentiranih uređajima na 55,8 posto posmatranih biračkih mjesta; odstupanje veće od tri glasa zabilježeno je na 6,5 posto mjesta. TI BiH je izdvojio više od 500 biračkih mjesta s pokazateljima koji zahtijevaju provjeru. Ti pokazatelji nisu dokaz da je rezultat na tim mjestima izmijenjen, ali jesu razlog da se podaci otvore i uporede.

„Pod lupom“ je neposredno nakon izbora pozitivno ocijenio primjenu novih tehnologija. Njihov naknadni zahtjev za pristup podacima zato je posebno ozbiljan: tehnologija vrijedi onoliko koliko se njen rezultat može nezavisno provjeriti. Kako je moguće da u državi u kojoj proizvodnja pada šesnaest kvartala, dug raste, a radnici ostaju bez posla, političku budućnost ponovo određuju isti ljudi?

Jesu li ih izabrali birači ili brojači?

Odgovor se neće dobiti ni optužbom bez dokaza ni uvjeravanjem javnosti da podaci mogu biti „pogrešno protumačeni“. CIK treba objaviti podatke po biračkim mjestima, omogućiti nezavisno poređenje broja identifikovanih birača, skeniranih listića i ručno utvrđenih rezultata te obrazložiti svako značajno odstupanje.

Od Vlade tražimo jednako jasan obračun javnog duga i njegovih rezultata. Građani imaju pravo znati i gdje je otišao njihov novac i kako je prebrojan njihov glas.