Kontroverzna izgradnja plaže kod Kozluka izazvala negodovanje porodica žrtava genocida
Na obali Drine u mjestu Kozluk, Udruženje „Nova svjetlost“ izgradilo je plažu nedaleko od mjesta gdje su 1995. godine pronađene masovne grobnice sa tijelima žrtava genocida u Srebrenici. Ova odluka izazvala je snažne reakcije i podijelila javnost – između potrebe za lokalnim razvojem i poštovanja prema mjestima masovnog stradanja.
Novinarska ekipa portala Detektor.ba, koja je nedavno posjetila lokaciju, zabilježila je svjedočenja o tome kako su u julu 1995. kamioni s Bošnjacima – zarobljenicima Vojske Republike Srpske – prolazili ovim putem, a kasnije su mnogi od njih strijeljani upravo na tom području.
Jedan od sagovornika opisao je kako su zatočenici, sa vezanim rukama i povezima preko očiju, iskakali iz kamiona i bili ubijani, da bi im potom tijela bila zatrpana zemljom – neki još uvijek živi.
Nema dozvole za gradnju, ali ima usmena saglasnost
Iz Gradske uprave Zvornika kažu da nisu izdali nikakvu dozvolu, jer vodni pojas nije u njihovoj nadležnosti. Iz Javnog preduzeća Vode Srpske potvrđuju da ne postoji nijedna izdata dozvola za izgradnju plaže na tom lokalitetu.
Predstavnici udruženja „Nova svjetlost“ tvrde da su dobili usmenu saglasnost lokalne uprave i navode da je prostor prethodno bio prekriven otpadom, iz kojeg su uklonili 88 kamiona smeća. Predsjednik udruženja Hasan Hadžić ističe da je cilj bio urediti prostor za lokalno stanovništvo i dijasporu, kako bi imali mjesto za odmor.
– Neka djeca imaju gdje da se okupaju. Nismo politička organizacija, samo smo htjeli urediti prostor koji nam je bio dostupan – kazao je Hadžić.
Žrtve i porodice: “Nepoštovanje i pokušaj zaborava”
Ova inicijativa naišla je na snažno protivljenje porodica žrtava i udruženja koja se bave očuvanjem sjećanja na genocid. Nazi Hasanović, supruga jedne od žrtava čije tijelo je pronađeno u Kozluku, kaže da je vijest o plaži doživjela kao potpunu nepravdu.
– Mi ćemo tražiti da se na tom mjestu podigne spomen-ploča. Strijeljani su tu, poluživi zagrnuti zemljom. Ovo je nepoštovanje žrtava – kazala je Hasanović.
Slično smatra i predsjednica udruženja „Žene Srebrenice“, Nura Begović, koja upozorava da prisustvo muzike i kupanja na tom mjestu vrijeđa porodice žrtava.
– U redu je što su očistili prostor, ali ne na taj način. Prvo obilježje, pa onda bilo kakvo uređenje. Bez toga – sve djeluje kao pokušaj da se mjesto zaboravi – poručila je.
Zakon postoji, ali primjena izostaje
Prema Zakonu o nestalim osobama BiH, postoji zakonska mogućnost obilježavanja masovnih grobnica, ali to se često ne provodi u praksi. Iz Islamske zajednice Zvornik navode kako postoji inicijativa da se sva mjesta masovnog stradanja obilježe jednako, kako bi se sačuvala historijska istina za buduće generacije.
Predstavnik Medžlisa, Mustafa Muharemović, čiji je i brat stradao tokom genocida, postavlja pitanje:
– Kako pronaći ravnotežu između razvoja i dostojanstvenog sjećanja? Ne možemo život zatvoriti pred smrću, ali ni smrt ignorisati zbog života. To je dilema koju ćemo morati zajedno rješavati.