U Bosni i Hercegovini se o mnogim temama priča glasno, ali o najbitnijim, kao što je ubistvo i oduzimanje nečijeg života često se šuti. Nezamislivo je da 28 godina od ubistva Nedžada Ugljena još uvijek niko nije odgovarao za taj zločin. Jednako tužna činjenica je da se poslije 25 godina i dalje šuti o tome ko je ubica Joze Leutara. Takvi propusti odgovornih ljute savjesne građane ove zemlje i svaki taj građanin se nada da će se pojaviti i u našem Tužiteljstvu jedna Laura Koveši.
Ko je Laura Koveši?
Talentovana košarkašica u mladosti, Laura Koveši je postala glavni tužilac već sa 36 godina. Na čelu rumunske Direkcije za borbu protiv korupcije (DNA) našla se 2013. godine i ostvarila impresivan učinak.
Tokom pet godina provedenih na tom mjestu poslala je 68 visokih funkcionera na sud, uključujući 14 aktuelnih ili bivših ministara vlade i 53 poslanika iz oba doma rumunskog parlamenta.
2019. godine postala je glavna i prva evropska tužiteljica, nakon što Evropska unija nikad nije imala glavnog tužioca, a tada je najozbiljniji kandidat za tu poziciju upravo bila ona.
Ova žena je zahvaljujući svom dugogodišnjem radu postala sinonim borbe protiv korupcije, prvo u svojoj zemlji, a onda i na nivou EU. Mnogi političari i zvaničnici bili su predmet njenih istraga.
Unatoč velikim pritiscima Koveši je ostala istrajna u borbi za istinu i pravdu, što je i u opisu posla svakog tužioca. Samo na taj način stiče se dobra reputacija i napredovanje u karijeri.
Porodica rahmetli Nedžada Ugljena podnijela apelaciju Ustavnom sudu BiH
Kako saznaje Avaz porodica rahmetli Nedžada Ugljena, supruga Davorka Ugljen i sin Arman Ugljen, putem punomoćnika, advokata Gorana Crnjca iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Dalipagić – Crnjac, uputila je Apelaciju Ustavnom sudu BiH.
Razlog tome je, što je, prema mišljenju apelanata, povrijeđeno pravo iz člana II/3 a) Ustava BiH , te II/2, kojim je propisano da se svim osobama moraju garantirati prava i slobode propisano Evropskom konvencijom o osnovnim ljudskim pravima i slobodama, pa apelanti smatraju da je povrijeđena obaveza, u skladu sa Ustavom, prema kojoj je država bila dužna provesti efikasnu istragu nakon smrti rahmetli Nedžada Ugljena.
Apelanti ukazuju da se istraga u ovoj krivičnoj stvari protiv N.N. počinitelja vodi već više od 27 godina, što je očigledno neprimjeren rok efikasne i djelotvorne istrage.
Od Kantonalnog tužilaštva Kantona Sarajevo punomoćnik je obaviješten da je ovaj krivični predmet dana, 08.05.2024.godine od Tužilaštva BiH dostavljen na nadležno postupanje Kantonalnom tužilaštvu Kantona Sarajevo, te u istom predmetu nije još donesena tužilačka odluka.
Kada će biti riješen slučaj Joze Leutara?
Jozo Leutar ubijen je 1999. u centru Sarajeva.
Ivica Leutar se više od dvije decenije bori da pred lice pravde budu izvedeni počinioci i nalogodavci brutalnog ubistva njegovog oca. 2021. godine je podnio žalbu Ustavnom sudu BiH, te je naveo da je na njegovog oca 16. marta 1999. godine izvršen politički atentat, od čijih je posljedica preminuo 12 dana kasnije, a da vlasti nisu provele efikasnu istragu niti otkrile i procesuirale ubice.
Također, naveo je da je smrću svoga oca pretrpio, kao oštećeni, značajniju štetu u poštivanju ljudskih prava zagarantiranih Ustavom BiH.
Ustavni sud BiH je tada na svojoj sjednici Velikog vijeća usvojio žalbu Ivice Leutara, sina pokojnog doministra unutrašnjih poslova Federacije BiH, Joze Leutara.
Zaključio je da je došlo do povrede prava na život zbog propusta javnih vlasti da postupaju u skladu s zahtjevima ažurnosti i razumne djelotvornosti u provođenju istrage.
Porodica Joze Leutara sumnja kako iza njegovog ubistva stoje donedavni bošnjački politički vrh iz Sarajeva i brojne institucije koje su godinama zataškavale taj slučaj. Njegov sin Ivica Leutar ranije je rekao kako je uvjeren da će ubice biti pronađene, ako dođe do promjene vlasti.
Nažalost, nakon usvajanja žalbe od strane Ustavnog suda BiH 2021., nije došlo do pomaka u istrazi. I dan danas se šuti o tome ko je ubica Joze Leutara.
Hoće li aktuelne krivične prijave razbuditi Tužilaštvo BiH?
Podsjetimo da doc.dr. Edin Garaplija nakon dvije podnesene krivične prijave i dalje nije dobio odgovor nadležnih. Osim onoga “da je formiran predmet”.
Jedna krivična prijava podnesena je protiv Vedrane Mijović, tužilac Tužilaštva BiH, Gordane Tadić, glavni tužilac Tužilaštva BiH, Mije Krešića, bivši zamjenik Ministra sigurnosti BiH, Envera Mujezinovića, suosnivač društva ”PRO VERITAS’ d.o.o Sarajevo, Dalide Burzić, suspendovana sudija Suda BiH, Mladena Jovanovića, inspektor Federalne Uprve Policije FMUP-a, Edina Vranja, suosnivač i direktor društva ”PRO VERITAS” d.o.o Sarajevo, ”PRO VERITAS” Agencija za konsalting i sigurnost u poslovanju d.o.o Sarajevo i drugih NN lica.
Drugu krivičnu prijavu Garaplija je podnio protiv Bakira Izetbegovića, predsjednika SDA, Kemala Ademovića, člana rukovodstva Doma naroda PSBiH i zamjenika predsjednika NiP-a, Osmana Mehemdagića, bivšeg direktora OSA-e BiH, Nedžada Herende, bivšeg pripadnika zloglasne jedinice ‘Ševe’, te više NN osoba.
U intervjuu za naš portal je naglasio: “Ogromno je interesovanje, ali i uznemirenje javnosti jer sva prijavljena lica imaju i dan danas preko svojih rođačkih i prijateljskih veza ogroman utjecaj na pravosuđe, istražne organe i medije. Također iz medija sam saznao da se i pojedina lica iz ove kriminalne grupe spremaju na bjekstvo, što predstavlja i dodatni razlog da nadležno tužilaštvo hitno reaguje.”
Pravovremeno djelovanje nadležnih ključno je u prijavama poput ovih doc.dr. Garaplije. Na taj način bi se riješili slučajevi Leutar, Ugljen, Memić, Dragičević i ostali, te ne bismo imali potrebu više napominjati nadležne da rade svoj posao onako kako bi trebali.
Ima li naše tužilaštvo makar jednu Lauru Koveši koja bi unatoč pritiscima i manipulacijama sankcionisala one koji su to zaslužili? Nama je i više nego potrebno “da se posao ne radi za sebe, nego za svoju zemlju.”
