Pored brojnih izazova u elektroenergetskom sektoru u Bosni i Hercegovini, očekuje se dodatni pad proizvodnje električne energije iz hidroelektrana usljed loših hidrometeoroloških uslova i visokih temperatura.
To bi moglo dodatno otežati situaciju u energetskom sektoru, jer bi sve tri elektroprivrede u BiH bile prisiljene da donesu odluku o povećanom uvozu električne energije, čija je cijena na tržištu znatno viša.
Situacija je već sada složena – zbog tehničkih problema, Rudnici i Termoelektrane u Ugljeviku u jednom su periodu bili van funkcije, pa je struja morala biti uvezena.
Dodatne komplikacije izazvao je remont termoelektrana RiTE Ugljevik i RiTE Gacko, koje su jedine dvije termoelektrane u sistemu “Elektroprivrede RS” i proizvode više od 65% ukupne električne energije tog entiteta. Remont ovih postrojenja preklopio se čak 13 dana, iako takva praksa nije uobičajena niti preporučena.
To implicira da je u tom periodu vjerovatno bilo nužno osloniti se na uvoznu električnu energiju.
U Federaciji BiH, rudnici koji posluju u okviru “Elektroprivrede BiH” nisu isporučili dovoljne količine uglja, pa su termoelektrane bile prisiljene da kupuju dodatne količine uglja ili električne energije po znatno višim cijenama.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tokom prvih pet mjeseci ove godine uvezeno je električne energije u vrijednosti od oko 296 miliona KM.
To je skoro 240 miliona KM više u odnosu na isti period prošle godine, kada je uvoz iznosio oko 57 miliona KM.
Energetski stručnjak iz Sarajeva, Almir Bečarević, izjavio je za “Nezavisne novine” da bi, ovim tempom, “Elektroprivreda BiH” mogla pretvoriti Jablaničko jezero u običan potok.
“Sezona na ovom jezeru već je ugrožena, a to potvrđuju i sami mještani. Vodostaj je niži za četiri metra od predviđene kote. Dok god nastave ovim tempom, bojim se da neće stati dok ga sasvim ne isuše. Kada je riječ o uvozu električne energije, sigurno je da će se taj trend nastaviti i u narednom periodu. Dvije termoelektrane u Republici Srpskoj trenutno su u remontu. Neki smatraju da će se donošenjem Zakona o električnoj energiji na državnom nivou riješiti problemi, ali ja mislim da to nije dovoljno. Neophodno je riješiti pitanje prekomjernog uvoza, izostanka izvoza i neadekvatnog korištenja hidroresursa”, upozorava Bečarević.
Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme (SEERC), smatra da je ključno povećanje domaće proizvodnje uglja.
“Zaboravili smo kopati ugalj i više se ne snalazimo sa opremom. Možda nam ne preostaje drugo nego da se vratimo lopatama kao nekad. Međutim, uglja bi trebalo biti dovoljno. To je jedini način da spriječimo veliki uvoz struje, koji će zavisiti od tržišnih cijena. Cijene struje su usko vezane za cijene nafte, a naftno tržište je trenutno nepredvidivo. Ako dođe do skoka cijena nafte, to će se direktno odraziti i na cijene električne energije. Trenutno suša vlada, nema padavina, i bez ozbiljnijih kiša, hidroelektrane teško da će moći računati na veće kapacitete prije oktobra ili novembra”, poručio je Bičakčić.