U Bosni i Hercegovini je konačno počela digitalizacija usluga javnog i realnog sektora. Ovaj proces, koji nije lak, odavno je proveden u mnogim državama širom svijeta, među kojima su one nama susjedne države.
Koliko Bosna i Hercegovina zaostaje u ovom procesu pokazuje UN-ov indeks razvoja elektronske uprave za 2022. godinu. Naime, prema ovom indeksu, na posljednjem smo mjestu u Evropi, i to sa San Marinom, Sjevernom Makedonijom i Andorom koje su iznad rangirane.
Osim toga, podaci Evropskog ureda za statistiku (Eurostat) za 2023. govore da smo na dnu liste po broju stanovnika koji koriste elektronsku upravu i pribavljaju informacije preko internetskih stranica nadležnih institucija.
Digitalizacija podrazumijeva da preko interneta, koristeći računar, mobitel ili tablet, možete koristiti usluge institucija, ustanova i kompanija. Dakle, primjera radi, nije potrebno da odete u općinu da biste dobili rodni list, već taj dokument možete dobiti iz udobnosti svog doma.
U Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) smatraju da je omogućavanjem elektronskog potpisa građanima započeta digitalizacija. Napomenuli su da se ovo dogodilo čak 18 godina nakon donošenja Zakona o elektronskom potpisu.
Ukazali su da svaki građanin zahtjev za dobijanje elektronskog potpisa može podnijeti u jednom od njihovih ureda Sarajevu, Banjoj Luci, Mostaru i Bijeljini. Osim toga, ovaj potpis izdaju BH Pošta i kompanija Halcom dok je Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) certificirana za pružanje elektronskog potpisa pravnim licima.
U IDDEEA-i su naglasili da nakon što se dobije elektronski potpis, moguće ga je koristiti u svim institucijama i kompanijama koje su digitalizirale svoje usluge. BH Telecom je među onima koji su započeli s digitalizacijom svojih usluga, a koje će se moći koristiti sa spomenutim potpisom. Iz IDDEEA-e pozivaju i ostale institucije da digitaliziraju svoje usluge koje će se moći koristiti elektronskim potpisom.
S obzirom na to da je u Bosni i Hercegovini više nivoa vlasti, to znači da je izgledno da će svaki od njih imati svoj portal digitaliziranih usluga. Mnogo bi bilo lakše kada bi postojao jedinstveni, centralni portal kako građani ne bi morali lutati od internetske stranice do internetske stranice, piše Klix.