Predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić žestoko je iskritikovao odluku Hrvatske da zabrani ulazak trojici crnogorskih dužnosnika.

Vučić je u Parizu odgovarao na pitanja novinara poslije otvaranja Srpske kuće u okviru Olimpijskih igara. Tom prilikom dotakao se teme o zabrani ulaska Andrije Mandića, Milana Kneževića i Alekse Bečića u Hrvatsku.

Predsjednik Srbije naglasio je da je ovim potezom Hrvatska stala u zaštitu ustaških zločina iz Drugog svjetskog rata. Također, rekao je da je očigledno da su upali u vlastitu zamku i da ne prave razliku u odnosu na Nezavisnu Državu Hrvatsku (NDH).

“Kako ne kažu počinili smo zločin, genocid nad tim Srbima i žao nam je. Ni Piculi ni drugima nimalo nije neprijatno što se pozivaju na pravni i politički kontinuitet iz NDH”, rekao je Aleksandar Vučić.

Povod ovakve Vučićeve reakcije jeste izjava Picule o problemima s kojima će se suočiti Crna Gora na putu prema Evropskoj uniji. Naime, Picula je kao ključni uzrok tog problema naveo da su predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić i predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) Milan Knežević proaktivni u približavanju politici ruskog predsjednika Vladimira Putina i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Vučić (1995): “Ako ubijete jednog Srbina, mi ćemo ubiti stotinu muslimana…”

U vrijeme masovnog pogubljenja bošnjačkih civila, u julu 1995. godine, Aleksandar Vučić bio je poslanik ultranacionalističke Srpske radikalne stranke (SRS). Tada je 25-godišnji Vučić poslao poruku međunarodnoj zajednici koja je glasila:

“Ako ubijete jednog Srbina, mi ćemo ubiti stotinu muslimana…”, prenio je u maju ove godine N1. Otvoreno se zalagao za stvaranje Velike Srbije, a SRS je otvoreno podržavao one koji su kasnije osuđeni kao ratni zločinci. Negirao je i veličao zločine nad bošnjačkim, hrvatskim i albanskim civilima.

Vučić je javno pokazao svoju lojalnost dvojici osuđenih za genocid u Srebrenici, Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću, kada je 2007. godine na zgradu liberalne TV stanice “B-92” zalijepio plakate sa natpisom “Bulevar Ratka Mladića”.

Poslije je u srbijanskom parlamentu objavio: “Svaka kuća cijele porodice Vučić, a mi nismo mala porodica, imat će otvorena vrata za generala” i pokazao plakat na kojem je pisalo “Sigurna kuća za Ratka Mladića”.

Jasenovac: 1941. – 1945.

Što se tiče Andrije Mandića i Milana Kneževića, Slobodna Evropa nedavno je pisala na temu usvajanja “Rezolucije o genocidu u sistemu logora Jasenovac i logorima Dahauu i Mauthauzenu”. Tada su navedene stranke opisali kao “vladajuće koalicije koje otvoreno negiraju genocid u Srebrenici, imaju bliske odnose sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, podržavaju politiku predsjednika Rusije Vladimira Putina i zalažu se za poništavanje priznanja nezavisnosti Kosova”.

Jasenovac je logor u kojem su, za vrijeme Drugog svjetskog rata i četverogodišnjeg postojanja NDH, masovno likvidirani Srbi, Romi, Jevreji i Hrvati antifašisti.

Ulaz u logor Jasenovac

U usvojenom tekstu Rezolucije piše: “Skupština Crne Gore osuđuje svako poricanje genocida u Jasenovcu i poziva na očuvanje sjećanja na te tragične događaje kroz obrazovne programe i aktivnosti koje će spriječiti bilo kakav oblik revizionizma”.

Mnogi smatraju da je riječ o manipulaciji

Ipak, mnogi poslanici protivili su se Rezoluciji, ali jedan glas razlike doveo je do usvajanja iste. Andrija Nikolić, poslanik opozicione Demokratske partije socijalista, smatra da je Rezolucija manipulacija nad hrvatskim narodom i Hrvatskom.

“Želi se zanemariti ogroman doprinos Hrvata i Hrvatske tokom oslobodilačkog rata ’41 do ’45. Svjesno se manipuliše ovim temama. To je kukavičje jaje Aleksandra Vučića podmetnuto Crnoj Gori da bi se srušili dobrosusjedski odnosi sa Hrvatskom”, istakao je Nikolić.

Foto: Vijesti.me/Andrija Nikolić

Iz opozicionog Pokreta URA su saopštili da je rezolucija prevara, zbog činjenice da niko ne spori da se u Jasenovcu desio genocid.

Filip Adžić, potpredsjednik Građanskog pokreta URA, saopštio je sljedeće: “Spremni ste zarad opstanka na funkcijama ili zarad ulaska u Vladu, da gazite po žrtvama. Ovo ne donosi pomirenje, već nove razdore i podjele”.

Adrijan Vuksanović, poslanik i predsjednik Hrvatske građanske inicijative u Crnoj Gori, prilikom usvajanja Rezolucije poručio je: “Bit će dobro da tim putem krene i Srbija, pa da neko iz crkvenog i državnog vrha ode i do Srebrenice, Vukovara i drugih stratišta. Hrvatski narod dobro zna da rezoluciju ne donosi Crna Gora već oni koji su servilni prema Aleksandru Vučiću”.

Foto: Vijesti.me/Adrijan Vuksanović

Narušeni odnosi između Crne Gore i Hrvatske

Nakon prijedloga o Rezoluciji, iz Hrvatske je upućena protestna nota Crnoj Gori u kojoj su Rezoluciju ocijenili kao čin politizacije i manipulacije žrtvama. Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i evropskih poslova u Vladi Hrvatske, rekao je da Crna Gora historijski nema nikakve veze sa Jasenovcem, a još bitnije, da počinjene zločine niko ne spori.

Dodao je i da trojac koji je dobio zabranu ulaska u Hrvatsku to i zaslužuje jer su pogoršali odnose između Crne Gore i Hrvatske. Osvrnuo se i na pretpostavke da će Hrvatska blokirati Crnoj Gori put prema Evropskoj uniji:

“Ne planiramo ih blokirati u EU jer blokiranje obično nije evropska vrijednost i izbjegavamo ga kao instrument”, rekao je Grlić Radman.

Foto: Bosnae.info/Gordan Grlić Radman

“Ratni zločini, pitanje nestalih i odštete logorašima neriješena su pitanja i čekamo odgovore već 32 godine. Došao je trenutak da se Crna Gora okrene vladavini prava, evropskim vrijednostima, i u tome joj je Hrvatska saveznik”, dodao je hrvatski ministar, prenosi Tportal.