Kantonalni sud u Zenici donio je prvostepenu osuđujuću presudu protiv osobe inicijala V. E., postupajući po optužnici Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona od 9. jula 2025. godine. Presuda se odnosi na više krivičnih djela trgovine ljudima, koja su, prema utvrđenju suda, počinjena u dužem vremenskom periodu na području grada Zenice.
Iz Suda je saopćeno da puno ime i prezime osuđene osobe nije objavljeno, s obzirom na to da presuda još uvijek nije pravosnažna. Kako je naglašeno, u ovom stadiju postupka postoji zakonska mogućnost ulaganja žalbe, zbog čega se identitet optužene štiti u skladu s važećim propisima i sudskom praksom.
Prema sadržaju prvostepene presude, V. E. je proglašena krivom za ukupno pet krivičnih djela trgovine ljudima. Dva krivična djela kvalifikovana su prema članu 210a stav 2. Krivičnog zakona Federacije Bosne i Hercegovine, dok su tri krivična djela kvalifikovana prema stavu 1. istog člana, a sve u vezi s članom 54. KZ FBiH koji se odnosi na stjecaj krivičnih djela. Sud je, cijeneći težinu i broj počinjenih djela, izrekao jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 18 godina.
Tokom dokaznog postupka utvrđeno je da su krivična djela izvršavana u periodu od juna 2023. godine pa sve do 24. aprila 2024. godine. Djela su počinjena s ciljem sticanja protivpravne imovinske koristi, a realizovana su u stanu kojim je raspolagala osuđena osoba. Prema presudi, u tom prostoru su boravile dvije maloljetne i tri punoljetne ženske osobe, koje su bile izložene različitim oblicima iskorištavanja.
Sud je zaključio da je osuđena vrbovala žrtve, podsticala ih na pružanje seksualnih usluga te ih dovodila u kontakt s muškarcima koji su te usluge tražili. Također je utvrđeno da je imala aktivnu ulogu u organizaciji cijelog procesa, uključujući dogovaranje termina i mjesta susreta. U komunikaciji je koristila mobilni telefon, kao i društvene mreže, prvenstveno aplikaciju Facebook Messenger.
Prema navodima iz presude, osuđena je muškarcima predstavljala ponudu tako što im je pokazivala fotografije djevojaka, pri čemu je za svaku osobu određivala posebnu cijenu. Djevojke su, kako se navodi, bile razvrstavane prema visini iznosa koji se za njihove usluge tražio. Nakon što bi bio postignut dogovor, osuđena je naplaćivala ugovoreni iznos, a potom upućivala muškarce u prostorije u kojima su se nalazile ženske osobe.
Sud je u obrazloženju presude istakao da su ovakvim postupanjem teško povrijeđena osnovna ljudska prava i dostojanstvo žrtava, posebno imajući u vidu činjenicu da su među njima bile i maloljetne osobe. Upravo zbog toga, kao i zbog dugotrajnog i sistematskog načina izvršenja krivičnih djela, izrečena je visoka zatvorska kazna, s ciljem zaštite društva i prevencije sličnih krivičnih djela u budućnosti.