Norveški parlament usvojio je prijedlog zakona koji omogućava izgradnju hidroelektrana na zaštićenim rijekama, što je izazvalo oštre reakcije od strane ekoloških organizacija koje strahuju za opstanak biljnog i životinjskog svijeta u tom području. Prema novom zakonu, biće dopuštena izgradnja hidroelektrana većih od jednog megavata na zaštićenim vodotocima, ali samo ako to donosi značajnu društvenu korist, uz prihvatljive posljedice za životnu sredinu, prenosi Gardijan. Ova odluka donosi značajnu promjenu u pristupu zaštiti prirode i energije, jer se izgradnja hidroelektrana sada smatra dijelom mjera za poboljšanje zaštite od poplava i klizišta.
Član parlamenta ispred norveških Zelenih, Une Bastholm, osudio je prijedlog zakona nazvavši ga “istorijskim napadom na norvešku prirodu”, dok su ekološki aktivisti izrazili zabrinutost da će zakon otvoriti vrata za “beskrajnu borbu za očuvanje rijeka”. Kritikovali su vladu zbog brzog donošenja zakona bez adekvatnih javnih konsultacija ili procjene uticaja na okoliš.
Truls Gulovsen, predstavnik Norveškog društva za očuvanje prirode, upozorio je da će organizacija pružiti snažan otpor svakoj izgradnji na zaštićenim vodotocima. “Nećemo odustati od borbe za očuvanje rijeka koje smo branili više od stotinu godina. Ova odluka nas neće obeshrabriti”, poručio je Gulovsen. Norveška, poznata po svojim veličanstvenim fjordovima i netaknutoj prirodi, donijela je odluke kojima je gotovo 400 vodenih tokova zaštićeno od izgradnje velikih hidroelektrana. Iako su mnogi prepoznali potrebu za obnovljivim izvorima energije, ovaj prijedlog zakona izazvao je duboku podjelu u društvu.
Dok vlada tvrdi da je zakon važan za razvoj energetske infrastrukture i prevenciju prirodnih katastrofa, ekolozi upozoravaju da bi izgradnja hidroelektrana mogla uništiti fragile ekosisteme, uzrokovati gubitak bioraznolikosti i poremetiti ekološke ravnoteže rijeka i njihovih okolnih područja.
Odluka parlamenta dolazi u vrijeme kada su mnoge zemlje pod povećanim pritiscima zbog klimatskih promjena i potrebe za smanjenjem emisije ugljen-dioksida, zbog čega se sve više pažnje posvećuje obnovljivim izvorima energije. Međutim, debate o tome kako balansirati ekološke, energetske i ekonomske interese i dalje ostaju goruće pitanje u mnogim zemljama, uključujući i Norvešku.