Predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin danas je u Kremlju održao sastanak s delegacijom bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, koju su činili Milorad Dodik, Nenad Stevandić i Siniša Karan. Sastanak je održan u trenutku pojačanih političkih i diplomatskih aktivnosti između zvaničnika Republike Srpske i Ruske Federacije, a razgovori su bili fokusirani na političku saradnju, međunarodne odnose i situaciju na Balkanu.
Osim ruskog predsjednika, sastanku su prisustvovali i ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov te pomoćnik predsjednika Ruske Federacije Jurij Ušakov. Prisustvo najviših ruskih zvaničnika pokazalo je značaj koji Moskva pridaje odnosima s vlastima Republike Srpske, posebno u kontekstu aktuelnih geopolitičkih okolnosti i odnosa Zapada i Rusije.
Na početku sastanka Vladimir Putin izjavio je kako vjeruje da će se partnerstvo između Rusije i Republike Srpske nastaviti razvijati i u budućnosti. Naglasio je da između ruskog i srpskog naroda postoje dugogodišnje historijske i kulturne veze koje, prema njegovim riječima, predstavljaju osnovu za nastavak političke i institucionalne saradnje.
„Važno je da ste svi vi istomišljenici. Ruska strana je čvrsto posvećena nastavku plodonosne saradnje sa Republikom Srpskom. Između Srba i Rusa vijekovima gajimo bliske odnose i nama je veoma drago da vas vidimo u Moskvi“, rekao je Putin tokom sastanka.
Zajednički stavovi o Balkanu i međunarodnim odnosima
Govoreći o međunarodnim pitanjima, Vladimir Putin istakao je da Moskva i zvaničnici Republike Srpske imaju slične stavove o političkim procesima u Bosni i Hercegovini, regionu Balkana i Evropi. Prema njegovim riječima, obje strane zalažu se za razvoj međunarodnih odnosa zasnovanih na ravnopravnosti i saradnji bez, kako je naveo, vanjskog miješanja u unutrašnje poslove država i političkih zajednica.
„Imamo zajedničko viđenje historije i naši pristupi događajima u Bosni i Hercegovini, Balkanu i Evropi se poklapaju. Zajedno se zalažemo za formiranje pravednijeg svjetskog poretka i za napredovanje uzajamno korisne saradnje bez vanjskog miješanja u unutrašnje poslove“, izjavio je ruski predsjednik.
Sastanak u Kremlju dolazi u periodu kada su odnosi između Rusije i zapadnih zemalja dodatno zaoštreni zbog rata u Ukrajini, sankcija Moskvi i sve izraženijih geopolitičkih podjela. U takvom kontekstu, kontakti zvaničnika Republike Srpske s ruskim rukovodstvom često izazivaju pažnju međunarodne javnosti, ali i političke reakcije unutar Bosne i Hercegovine.
Delegacija Republike Srpske tokom posjete Moskvi naglasila je važnost političkih i ekonomskih odnosa s Rusijom, predstavljajući tu saradnju kao dugoročnu i zasnovanu na međusobnom razumijevanju.
Karan: Rusija je ključni strateški partner Republike Srpske
Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Siniša Karan u svom obraćanju zahvalio je ruskom rukovodstvu na podršci koju, kako je naveo, Moskva pruža Republici Srpskoj tokom prethodnih godina. Istakao je da vlasti Republike Srpske Rusiju smatraju jednim od najvažnijih strateških partnera, posebno kada je riječ o političkoj saradnji i podršci Dejtonskom mirovnom sporazumu.
„Naši odnosi svih ovih godina posebno su učvršćeni višegodišnjim kontaktima i saradnjom Milorada Dodika i vas. Naši odnosi su tradicionalno bliski i zasnovani na uzajamnom poštovanju“, rekao je Karan obraćajući se ruskom predsjedniku.
Dodao je kako u Republici Srpskoj smatraju da Rusija dosljedno podržava Dejtonski mirovni sporazum, što prema njegovim riječima predstavlja važan faktor političke stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Također je naveo da partnerstvo između Rusije i Republike Srpske vidi kao odnos zasnovan na međusobnom povjerenju i ravnopravnosti.
„Rusija je dokazano pouzdan partner koji dosljedno podržava Dejtonski mirovni sporazum i na tome vam veliko hvala“, izjavio je Karan.
Posjeta delegacije Republike Srpske Moskvi još jednom je potvrdila bliske političke veze između vlasti ovog entiteta i Ruske Federacije. Istovremeno, ovakvi susreti redovno izazivaju različite reakcije u Bosni i Hercegovini i međunarodnoj zajednici, posebno zbog osjetljivih političkih odnosa unutar zemlje i šireg geopolitičkog konteksta u Evropi.