Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt uskoro bi mogao potvrditi ono o čemu se već neko vrijeme govori – povlačenje s mjesta čelnika Ureda visokog predstavnika (OHR).
Schmidt je u BiH stigao tokom ljeta 2021. godine, naslijedivši Valentin Inzko, uz snažnu podršku Njemačke i Sjedinjenih Američkih Država, koje su i stajale iza njegovog imenovanja. Već 2022. godine pokazao je široke ovlasti kada je na samu izbornu noć intervenisao u Izborni zakon. I prije i poslije toga donosio je određene odluke, ali je njegov politički utjecaj vremenom slabio.
Vlasti entiteta Republika Srpska, predvođene SNSD, nikada nisu priznale Schmidta kao legitimnog visokog predstavnika, iako su u praksi djelovale prema pravilima koja je postavljao. Ipak, politički vrh RS-a kontinuirano je insistirao na njegovom odlasku.
Dodatni zamah takvoj politici dao je HDZ BiH nakon što je Schmidt proveo izmjene Izbornog zakona koje su toj stranci odgovarale, posebno u vezi s formiranjem Vlade Federacije BiH. Nakon toga i iz HDZ-a su počele stizati poruke da visoki predstavnik više ne bi trebao nametati odluke.
Schmidtu nisu išle naruku ni promjene na međunarodnoj političkoj sceni, uključujući novu administraciju u SAD-u. Uz kontinuirano lobiranje i pritiske iz RS-a, kao i određene političke dogovore koji su uključivali i ukidanje sankcija Milorad Dodik, američka podrška visokom predstavniku postepeno je slabila.
Njemačka je ostala gotovo jedina zemlja koja je otvoreno stajala uz Schmidta, ali je postalo očigledno da bez podrške Washingtona njegova pozicija više nije održiva. Upravo američki utjecaj pokazao se presudnim, a Schmidt se našao u situaciji iz koje je najrealniji izlaz povlačenje s funkcije.
Nakon njegovog odlaska trebalo bi biti imenovano novo lice na čelo OHR-a, ali u trenutnim političkim okolnostima teško je očekivati da bi budući visoki predstavnik imao prostor i podršku za ozbiljnije intervencije. Prenosi Klix.