Davanje saglasnosti na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Sekretarijata Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine uvršteno je kao tačka dnevnog reda sjednice Vijeća ministara BiH zakazane za četvrtak. Ipak, i dalje je neizvjesno hoće li ovaj dokument dobiti „zeleno svjetlo“, odnosno da li će uopće ostati na dnevnom redu.
Blokada iz SNSD-a?
Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH, uvrstila je Pravilnik na dnevni red, ali ključno pitanje je da li će saglasnost za razmatranje dati njen zamjenik Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH i kadar SNSD-a. Bez njegovog glasa teško je očekivati da ova tačka prođe.
Čak i ako Pravilnik ostane na dnevnom redu, problem ostaje hoće li za njega glasati Košarac i njegov stranački kolega Srđan Amidžić, ministar finansija i trezora. Njihova podrška je nužna, jer bez njih Pravilnik ne može biti usvojen.
Godine opstrukcija
U trenutku kada SNSD već mjesecima blokira reformske procese, a godinama je opstruirao i uvođenje novih izbornih tehnologija, teško je očekivati da će se sada promijeniti kurs. Pravilnik CIK-a omogućava otvaranje novih radnih mjesta za poslove vezane za implementaciju tehnologija koje bi naredne izbore učinile transparentnijima i poštenijima.
Iz CIK-a BiH su već upozorili da rokovi za zapošljavanje novih stručnjaka ubrzano ističu. Ako se odugovlačenje nastavi, postoji realna opasnost da nove tehnologije ne budu spremne za izbore naredne godine. Upravo to, smatraju analitičari, odgovara SNSD-u koji želi zadržati status quo.
„Kiseljenje“ od marta
Pravilnik se u Vijeću ministara BiH nalazi još od marta, ali nije stavljen na dnevni red. Sve to, i pored činjenice da je CIK već pribavio potrebna mišljenja Ureda za zakonodavstvo, Ministarstva pravde BiH i Ministarstva finansija. Još čudnije je što su za ova nova radna mjesta već osigurana budžetska sredstva – unutar ukupnih 112,5 miliona KM predviđenih za uvođenje izbornih tehnologija.
Schmidt kao krajnja opcija
Ukoliko se blokade nastave, moguć je scenarij u kojem bi visoki predstavnik Christian Schmidt morao ponovo intervenirati. On je već nametnuo izmjene Izbornog zakona kojima se CIK obavezuje na digitalizaciju izbornog procesa. Bez provedbe tih izmjena, BiH rizikuje da sljedeći izbori budu održani bez minimalnih tehničkih standarda koje zahtijeva Evropska unija.
Iz CIK-a poručuju da su spremni, ali da im politika vezuje ruke. „Ako želimo poštene izbore, moramo hitno otvoriti radna mjesta i započeti proces pripreme“, stoji u njihovom apelu. Hoće li Vijeće ministara pokazati političku odgovornost ili će Schmidt ponovo morati donositi odluke umjesto domaćih lidera – saznaće se vrlo brzo.