Započela su ili preciznije, u toku su stranačka preslagivanja uoči lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini. Inače se u ovoj zemlji, uglavnom, sve oko toga i vrti. Taman kada prođu Opći izbori, vlast se, nekad uz više a nekad uz manje napora oformi, vrijeme je da se radi na strategiji za naredne izbore. Za slabije upućene, ako takvih upšte ima, u ovoj državi izbori su svake dvije godine. Dakle, nama je svaka godina, ili predizborna ili izborna.
Teren dobro poznat, igrači manje više isti, strategije otprilike jasne ali generalna bitka u rukama građana za sada, nikada neizvjesnija. Svašta je Trojka (NiP, SDP i NS) obećala, no koliko je od svega toga ispunila? S druge strane udružuju se stari, neki oprobani partneri (SDA i DF), sa krakovima novoosnažene političke stranke (SBiH) upitne izborne pobjede. Kako stvari za sada stoje, biće ovo žestok stranački izborni okršaj.
Startegija prva – Trojka ( NiP, SDP i NS)
Ova Trojka, za sada sigurna da zajedničkim snagama ide u trku na lokalnim izborima. Istina, postoje sporenja na lokalima ali lideri ove tri stranke uvjeravaju nas, ništa ozbiljno što bi moglo poljuljati koaliciju. Doduše, neće svugdje na lokalima ići zajedno pod jedan kišobran, ali za Sarajevo, kao osigurač za izbornu pobjedu na nivou Federacije ili države, sasvim je izvjesna takva opcija. Upravo je to Sarajevo odnosno kanton, bio i predmet koalicijskih sporenja i međustranačkih varnica.
Slučaj ‘Srđan Mandić’
NiP, pod izgovorom demokatičnosti u vlastitim koalicijskim redovima, krenuo je u rušenje kadra NS ali u konačnici, najavljivani refenredum je propao a time i pokušaj rušenja Mandića. Ipak, to je otvorilo pitanje animoziteta između pojedinih istaknutih kadrova u obje stranke. Sve se na kraju riješilo guranjem otvorenih problema i tinjajućih sukoba, pod koalicioni tepih. Ni lideri stranaka nisu previše govorili na ovu temu osim da, lokalni odbori stranaka, imaju mogućnost preispitivanja odluka. U svemu je zaboravljena činjenica da se, izborna strategija pretočena u koalicijski sporazum ovi stranaka, nije vodila na lokalnom već na nivou predsjedništva svih ovih stranaka.
Slučaj iz Goražda u kojem je SDP izašao iz vlasti. Među brojim razlozima naveli se neposlušnost koalicijskih partnera koji se, kako ustvrdiše, nisu odazivali na pozive SDP-a da razgovaraju o temama problema u ovom kantonu, a kao partnera koji jeste bio kooperativan naveli su NiP. Istina, sedam stranaka je činilo vladajuću koaliciju, daleko više od Trojke aktuelne u sarajevskom izbornom bazenu.
Slušaj ‘Hasan Tanović’
Raskol se desio i u kontekstu podrške načelniku Novog Sarajeva Hasanu Tanoviću. NiP je, kako je obrazložio to Nijaz Džaka, predsjednik Općinske organizacije NiP-a u Novom Sarajevu, Tanović nije zadovoljio očekivanja NiP-a.
“Očekivali smo lidera koji će znati kako da provede sve ono što smo očekivali, da će uspostaviti sistem drugačiji od onog protiv kojeg smo bili, da će transparentno provoditi javne nabavke, da će brzo i jasno odgovarati na pitanja i otkloniti svaku sumnju, da će 24 sata biti načelnik, da će biti menadžer, da će novac poreznih obveznika vratiti im na najbolji mogući način”, kazao je Džaka.
Nakon tri godine mandata a svega sedam mjeseci prije lokalnih izbora, NiP se odlučio na ovaj potez otvarajući pitanje, da li NiP želi svog kandidata za načelnika ove općine. Podsjetimo da je NiP zajedno sa SDP-om, NS-om i tadašnjim NBL-om, koji se kasnije ujedinio sa ASDA, podržao Tanovića kao samostalnog kandidata na posljednjim lokalnim izborima. Kasnije je Tanović postao član SDP-a.
Za sada nije poznata sudbina kandidature Hasana Tanovića jer iz SDP-a se nisu konkretno referirali na ovaj slučaj. Kako god, objektivnosti radi, Hasan Tanović se nije pokazao kao najbolje rješenje. Niz problema nije riješeno a kao potvrda ove teze sasvim sigurno je podatak Istinomjera, koji su svom praćenju navodi da je Tanović za tri godine mandata ispunio svega 2 obećanja dok je 38 u progresu.
Novi Grad Semira Efendića
Podsjetimo se, u ovom kontekstu stranačkih okršaja, neizvjesne trke za mjesto načelnika sarajevske općine Novi Grad. Tadašnji nestranački kandidat a danas ministar NiP-a Adnan Delić, umalo je pobijedio Semira Efendića, tadašnjeg kandidata SDA a sada predsjednika SBiH-a. Nesuđena ali bliza pobjeda tada javnosti nepoznatog Delića sasvim sigurno je zadala ozbiljan udarac samouvjerenosti Semira Efendića i poljuljala SDA bastion moći. Efendić shvativši da mu je SDA teret zbog koje je zamalo izgubio izbore, kasnije se isključio iz stranke uz optužbe za unutarstranačke izborne prevare.
Ilijaš, slučaj tijesne borbe
Kandidat NiP-a Amar Dovadžija a kojeg je još podržavao i NBL izgubio je izbore za načelnika općine Ilijaš. Za samo 24 glasa više pobjedu je odnijela SDA. Upravo ovakav rezultat osnažio je lidere Trojke a dodatno poljuljao SDA. U konačnici Trojka je osvojila Kanton Sarajevo što je bila uvertira za Opće izbore 2022. godine na kojima su osvojili i Federaciju BiH i stvorili uslove za formiranje državne koalicije.
Strategija druga – Trojka (SBiH, DF, SDA)
Nasuprot Trojke (NiP, SDP i NS) na front izlazi Trojka (SBiH, DF, i SDA). Nema sumnje da će izborna utakmica biti napeta, neizvjesna i sasvim sigurno sa produžecima. No, kako je zapravo uopšte došlo do trenutka u kojem se, još uvijek ne javno, ali formira koalicija druge Trojke. Krenimo redom.
Stranka za BiH
Šuškalo se i ranije, posebno tokom poslednjeg formiranja državne a i vlasti u Federaciji BiH, kako je SBiH zapravo trojanski konj SDA. Priča o učešću u državnoj vlasti pala je na koljena skoro u samom početku. Navodno je koalicija sa SNSD i HDZ za njih bila crvena linija. No, činjenica jeste da se u državnu vlast bez tih stranaka nije moglo. To su, saznalo se kasnije, bili samo izgovori a u pozadini se pokušavao uništiti koalicioni kapacitet stranaka Trojke. Na kraju, stiglo se do nivoa Federacije. Sjetimo se, kako je sve do jednog trenutka bilo dogovoreno. Tada su NES i SBiH dobili u raspodjeli više ministarstava i pozicija od njihovog koalicionog kapaciteta baziranog na izbornim rezultatima. Kada je sve bilo skoro spremno za formiranje nove Vlade Federacije BiH sa Nerminom Nikšićem na čelu, NES i SBiH se povlače. Tada su, podsjetimo se, pozivali na zasebne sastanke SDA a potom stranke Trojke.
Od ‘Nikad sa SDA’ do Možda sa SDA
Semir Efenedić, ogorčen na Izetbegovića, puštanjem snimka o navodnoj trgovini glasovima za unutarstranačke izbore u SDA, napustio je ovu stranku. Tada je, u više navrata, a i kasnije govorio da nikada više neće sa SDA. Dakle, nema te opcije niti forme u kojoj će SBiH čije je kormilo Efendić preuzeo, ulaziti u priče o kolaicijama ili formiranju vlasti sa SDA koju vodi Izetbegović. Međutim, tvrdo NIKADA prešlo je vremenom u MOŽDA. Rezultat omekšavanja sasvim sigurno bili su mnogobrojni razgovori, sastanci i uvjeravanja od strane lidera SDA da je Trojka kao opozicija, nužna ukoliko se želi preuzeti vlast od prvobitne Trojke. Efendić na tu temu javno nije govorio ali najava da će na lokalu za izbore ove godine ići sa DF-om, jasno je da je od NE, do MOŽDA stigao do DA sa SDA!
DF- produžena ruka SDA
DF djeluje onda i tamo gdje SDA ne može. Teško je za očekivati kako je riječ o taktičkim potezima Željka Komšića jer se više puta pokazalo da njegova politička taktika nema pozitivne ishode, ponajprije po njega samog i njegovu stranku. Pri tome, po sličnom principu funkcionišu. Sve više DF liči na društvo jednog lica u kojem su svi drugi, pa i članovi predsjedništva stranke, tu samo radi reda. Nikakve razlike nema niti u ponašanju pojedinih članova ove stranke kako to rade mnogi u SDA, javno iznoseći stavove ili kritike kojima postižu užarene trenutke u kojima zdrav razum napušta dijalog. Za mnoge od njih reklo bi se da imaju visoko mišljenje o vlastitim sposobnostima te da svoje sagovornike nipodaštavaju i smatraju manje vrijednima.
SDA će pobijediti u Sarajevu, koalicija sa DF i SBiH postoji!
SDA je prava opozicija. Bar u dijelu kada je potrebno kritikovati rad aktualne vladajuće koalicije. Međutim, spremni su u SDA blokirati procese važne za građane samo zato što oni nisu dio vlasti. No, time se u ovoj analizi nećemo baviti. To je pogubna politička strategija Bakira Izetbegovića koja je upravo SDA i odvela u opoziciju a natjerala brojne istaknute kadrove ove stranke da je napuste. Sada najavljuju povratak i pobjedu na Lokalnim izborima ove godine. Mlađahni SDA-ovac Haris Zahiragić upravo to najavljuje i otkriva da postoji koalicija sa DF-om i SBiH-om ali da još nije potpisana.
“Ja mislim da DF i SBiH su u posljednjih par godina, mi smo sa njima u koaliciji koja nije potpisana, obično imamo istovjetne diskusije o različitim temama što nas gura u opozicionu koaliciju, koja nije formalna. Mi smo spremni podržati kandidate drugih stranaka ukoliko su kvalitetni, očekivali bi i suprotno. Važno je pod svaku cijenu pobijediti Trojku u Kantonu Sarajevu jer je tu nukleus projekta koji nas je doveo u probleme”, kazao je Zahiragić.
Trojka VS Trojka
Jasno je kako nema dileme da će predizborna kampanja obilovati žestokim riječima, sasvim sigurno optužbama, prozivkama i izvlačenjem prljavog veša jednih od drugih. Pored toga, okosnica ove borbe jeste Trojka protiv Trojke ali treba sačekati kako će se pozicionirate ostale manje stranke. Sjetimo se Radončića i njegove najave da se SBB vraća na političku scenu.
Kako god, građani će reći svoje a sasvim izvjesno je kako niti jedna od trojkaških koalicija nije ispunila sve ono što su ranije obećavali. Mnogi bi rekli, postoji li neka opcija u kojoj niti jedne od ovih stranaka nema?
Tek aktualizirana izborna strategija sasvim sigurno će biti tema naših narednih analiza. Šta je Trojka na vlasti zgriješila a šta dobro uradila? Gdje je šansa druge Trojke? Može li se SDA vratiti? Je li Komšić završio karijeru kod građana a Efendić, nudi li nešto novo ili je u startu kiksao?
Vrijedi podsjetiti na samo još jednu činjenicu. Dok se u Federaciji bavimo međustranačkim predizbornim pozicioniranjima, SAD su objavile zastrašujuću analizu. Dodikovi potezi mogu dovesti do sukoba a EUFOR-ove snage u BiH neće biti u mogućnosti zaustaviti secesiju. Dakle, dok se država sprema na naizvjesnost opstanka, probosanskim ili ako hoćete bošnjačkim političarima je vlastiti interes zamaglio pogled na ugroženost države. Da li će biti kasno i za koga?
nastaviće se
