Obično veliki ljudi koji su tokom svog života radili dobro i pomagali svima, bez obzira na spol, dob, nacionalnost ili religiju ostaju upamćeni i nakon svoje smrti. Kako bi im se odalo priznanje za sve plemenite postupke, njihova imena nose škole, ulice i razne druge institucije.
Tako na primjer svuda u svijetu ulice nose naziv prema Josipu Brozu Titu, a samo u našoj zemlji Titovih je 19 ulica. Međutim, sudeći prema jučerašnjim dešavanjima u Srebrenici, Titova ulica u tom gradu mogla bi postati Ulica Republike Srpske. Povodom te odluke danas se oglasio i ured visokog predstavnika (OHR).
Danas se prisjećamo i zločina u Ahmićima, pa je pred 16. april stigla lijepa vijest iz Zagreba koja se također odnosi na promjenu naziva trga u glavnom gradu Hrvatske, makar simboličnog. No, krenimo redom.
Umjesto Titove “Ulica Republike Srpske”?
Skupština Srebrenice jučer je usvojila sporne prijedloge o promjeni naziva ulica u ovom gradu. Tačka dnevnog reda gdje se raspravljalo o mijenjanju imena ulica usvojena je sa 14 glasova “za”. Klub Bošnjaka je ranije napustio sjednicu, jer je za njih neprihvatljivo da ulice u Srebrenici dobiju imena onih koji su učestvovali u zločinima u posljednjem, te u Drugom svjetskom ratu. Između ostalog predložen je naziv umjesto ulice “Maršala Tita” naziv “Republika Srpska”.
Probosanske stranke iz Srebrenice, srebrenička udruženja i potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković su ranije poslali pismo ambasadorima u Bosni i Hercegovini sa zahtjevom da spriječe najavljenu promjenu naziva ulica u Srebrenici.
Komentirajući jučerašnju odluku Skupštine opštine Srebrenica o promjeni naziva ulica u tom gradu, iz OHR-a poručuju da to ne doprinosi pomirenju i izgradnji povjerenja u društvu. Nijedna ulica u Srebrenici ne nosi naziv žrtava genocida, koji je utvrđen presudama Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, te Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.
Ovim povodom oglasio se na svom facebook profilu i Emir Ćosović, izvršni sekretar Asocijacije mladih SDA BiH, kazavši da će u naredna dva do tri radna dana uručiti inicijativu za promjenu naziva ulice u glavnom gradu Bosne i Hercegovine gdje se nalazi ambasada Srbije, u ulicu Srebreničkih žrtava.
“Moja poruka našim povratnicima je da oni nisu sami. Prijedlog incijative će biti upućen kroz nekoliko dana za promjenu ulice u kojoj se nalazi Ambasada Srbije u ulicu Srebreničkih žrtava genocida. Poruke koje šalju zvaničnici RS-a pomno pratimo i na svaku ćemo odgovarati.”, izjavio je Ćosović za Hayat.ba.
Šta se s druge strane dešava u Zagrebu?
Jasno je da pojedinci u Srebrenici rade na tome da preživjele žrtve genocida zauvijek napuste Srebrenicu i pokazuju da su prepuštene same sebi da se bore sa nepravednim sistemom i ovakvim i sličnim odlukama srpskih sljedbenika i presuđenih ratnih zločinaca.
S druge strane danas na 31. godišnjicu pokolja u Ahmićima koji se desio 16. aprila 1993. godine, inicijativa mladih iz Zagreba simbolično je Trg Franje Tuđmana u Zagrebu preimenovala u Trg ahmićkih žrtava. Naime, Inicijativa mladih za ljudska prava Hrvatska održala je simboličnu akciju preimenovanja Trga Franje Tuđmana u Zagrebu u Trg ahmićkih žrtava, uz podršku i sudjelovanje mladih iz Inicijativine Aktivističke mreže.
Podsjećamo, uz akciju preimenovanja, Inicijativa je postavila 3 plakata u Zagrebu kojima podsjeća na zločin u Ahmićima i ulogu državnog vrha RH u ratu u BiH s ciljem povećanja vidljivosti tog događaja u javnom prostoru. Prvi je plakat uništen u manje od 24 sata od postavljanja.
Također, Inicijativa je uoči 31. obljetnice zločina postavila plakat i na magistralnoj cesti između Viteza i Ahmića u Bosni i Hercegovini na kojem piše “oprostite u ime građana Republike Hrvatske”.. Postavljanje plakata pozdravilo je i Udruženje građana žrtava rata ‘92-95’ “16. APRIL” Ahmići. Nakon što je vijest o postavljenom plakatu dospjela u bh. medije, na vlasnika reklamnih panela počeo se vršiti politički pritisak da ukloni postavljeni plakat, a kao privremena mjera, poruka isprike je prekrivena.
Inicijativa ističe i kako već dugi niz obilježava obljetnicu ratnog zločina u Ahmićima i drugim mjestima u Bosni i Hercegovini.
“Kako bi se istaknula važnost inkluzivne memorijalizacije svih žrtava rata bez obzira na njihovu nacionalnost, prošle je godine Inicijativa s mladima iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine posjetila Ahmiće, ali i Trusinu u kojoj je Armija RBiH na isti dan (16.4.1993.) ubila 20-ak civila i pripadnika HVO-a. Preduvjet za put u zdraviju i prošlošću neopterećenu budućnost jest uključivo sjećanje na sve civilne žrtve ratova devedesetih bez obzira na njihovu nacionalnost te hrabro suočavanje s zlodjelima država kojima pripadamo”, zaključuje se u saopćenju.
Na današnji dan u Ahmićima 1993. godine
Pokolj u Ahmićima ratni je zločin koji su počinili pojedinci iz 4. bojne vojne policije Hrvatskog vijeća odbrane i jedinice “Jokeri” protiv muslimanskih civila i vojnika tokom bošnjačko-hrvatskog sukoba u selu Ahmići u Srednjoj Bosni. U selu je tada živjelo oko 800 Bošnjaka. Tačan broj ubijenih osoba nije poznat, a govori se o broju od 116, uglavnom civila starosti od tri mjeseca do osamdeset i jedne godine. Srušeno je više od 150 kuća i štala, te su minirane dvije džamije.
Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije presudio je da su ubistva u Ahmićima bila zločin protiv čovječnosti, a jedan od zapovjednika akcije, u to vrijeme potpredsjednik HDZ-a BiH Dario Kordić, osuđen je na 25 godina zatvora. Pokolj su otkrile mirovne snage UN-a sastavljene od britanske vojske pod zapovjedništvom pukovnika Boba Stewarta.
Komemoraciji u Ahmićima danas su prisustvovali brojni domaći zvaničnici svih nivoa vlasti kao i strani zvaničnici, uključujući ministra odbrane BiH Zukana Heleza i bivšeg komandanta britanskog bataljona u okviru mirovnih snaga Ujedinjenih nacija u BiH Boba Stewarta.
U sklopu obilježavanja godišnjice masakra organizovana je i simbolična šetnja “Put istine i sjećanja” od Viteza do sela Ahmići, a druga grupa učesnika je održala pohod od Zenice do Ahmića. Hiljade građana i brojne delegacije iz Bosne i Hercegovine, ali i svijeta, posjetili su Ahmiće kod Viteza kako bi učestvovali na obilježavanju 31. godišnjice od masakra nad bošnjačkim civilima.
Moglo bi se reći da su ožiljci još uvijek svježi iako je prošla 31 godina od strašnog zločina u Ahmićima. Dok mladi pokušavaju misliti o ljepšoj budućnosti i buditi svijest kod ljudi kako se greške iz prošlosti ne bi ponavljale, i dalje postoje oni koji podsjećaju svakodnevno na rane iz prošlosti.
Dok jedni pokušavaju ispraviti greške, drugi ih i dan danas ponavljaju. Pa kako opstati u društvu koje se izgleda nije ni nakon toliko godina pomjerilo s mjesta?
