“Generalna skupština UN-a u narednima danima trebala bi raspravljati o Rezoluciji o Srebrenici”, glasili su naslovi koji su preplavili portale kako u našoj državi, tako i u regionu. Dok su jedni komentarisali da takva odluka vodi Bosnu i Hercegovinu u rat, drugi su ih uvjeravali da je vrijeme da se konačno ta odluka donese, te da od ponovnog rata nema ništa, a treći su već krenuli s pakovanjem kofera kako bi početkom maja za svaki slučaj, ako se zapuca, mogli napustiti zemlju.
Šta podrazumijeva Rezolucija o Srebrenici?
Međunarodni sud pravde u Hagu je 2007. godine zločin u Srebrenici okarakterisao kao genocid, u kojem je u julu 1995. godine pobijeno više od 8.000 muškaraca i dječaka iz tadašnje enklave pod zaštitom Ujedinjenih nacija. Za ove zločine, više od 50 osoba je osuđeno na oko 700 godina zatvora.
Ono što se naglašava u Rezoluciji, jeste presuda Međunarodnog suda u Hagu u kojoj se govori kako je nad Bošnjacima u Srebrenici počinjen genocid 1995. godine. Ipak, najvažniji dio Rezolucije predstavljaju zapravo zaključci kojih ima sedam, a u kojima se naglašava sljedeće:
- Generalna skupština odlučuje da 11. juli proglasi Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici koji će se obilježavati svake godine
- Bez rezerve osuđuje svako poricanje genocida u Srebrenici i poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i one kroz obrazovni sistem u cilju sprečavanja revizionizma i pojave genocida u budućnosti
- Bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i one odgovorne za genocid u Srebrenici
- Ističe važnost završetka procesa pronalaženja i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici
- Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju svojih obaveza prema Konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida, kako je primjenjivo i u međunarodnom običajnom pravu o sprečavanju i kažnjavanju genocida
- Traži od generalnog sekretara da uspostavi program informisanja pod nazivom “Genocid u Srebrenici i UN” počevši sa aktivnostima za 30. godišnjicu 2025. godine
- Poziva sve države članice, organizacije sistema UN-a, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući NVO da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući i posebne aktivnosti u znak sjećanja na žrtve genocida 1995. godine u Srebrenici
Zašto je glasanje odgođeno?
Sada je došla odluka da je glasanje o rezoluciji o Srebrenici odgođeno, te da neće biti 2. maja, potvrdio je to za televiziju N1 ambasador Bosne i Hercegovine pri UN-u Zlatko Lagumdžija, u četvrtak navečer, 25. aprila. On je kazao: “U ovom trenutku znamo da sjednica neće biti 2. maja radi toga što danas šaljemo tekst rezolucije na reviziju, ukoliko zemlje članice UN-a imaju još neke prijedloge na tekst. Generalna skupština će biti sigurno nakon 6. maja, ovisno o rasporedu sjednica, što ćemo znati u utorak.”
Kako je kazao Lagumdžija, u ovoj odluci odgađanja je učestvovala i misija BiH u UN-u “kako bi se dalo onima kojima treba vremena ili onima koji su spremni na veće razumijevanje teksta rezolucije, da su kao grupa prijatelja i sponzora rezolucije otvoreni za dalje konsultacije.”
U sjedištu Ujedinjenih nacija u New Yorku održavaju se neformalne konsultacije o Nacrtu rezolucije kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenice.
Kako je objavljeno na zvaničnoj stranici UN-a, konsultacije o nacrtu nazvanom “Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995.” sazvale su stalne misije Njemačke i Ruande, zajedno sa misijama Albanije, Bosne i Hercegovine, Čilea, Finske, Francuske, Irske, Italije, Jordana, Holandije, Lihtenštajna, Malezije, Novog Zelanda, Slovenije, Turske i Sjedinjenih Država., pisao je Radio Slobodna Evropa.
Kakve reakcije dolaze iz Republike Srpske i Srbije?
Uprkos presudama međunarodnih sudova, službeni Beograd i vlasti Republike Srpske negiraju da je u Srebrenici u julu 1995. godine počinjen genocid. Vlasti u Srbiji i entitetu Republika Srpska ne poriču da je u Srebrenici počinjen zločin, ali negiraju da je riječ o genocidu, kako je to presudio Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju 2004. i Međunarodni sud pravde 2007.
Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić pozvao je ranije ove sedmice u New Yorku stalne članice UN-a da odbace predloženu Rezoluciju o genocidu u Srebrenici, čije se usvajanje očekuje u maju. Vučić je na prijemu, koji priređuje Stalna misija Srbije pri UN-u za stalne predstavnike država članica UN-a, ocijenio da će usvajanje rezolucije produbiti jaz i dovesti do novih napetosti na Zapadnom Balkanu i pozvao članice svjetske organizacije da glasaju protiv.
“Ne samo da ova rezolucija neće dovesti do mira i neće izliječiti rane iz prošlosti, ona će produbiti jaz između nacija i dovesti do novih tenzija na Zapadnom Balkanu. Zbog toga tražimo da se ona povuče, a ako ne bude tako, pozivamo članice da glasaju protiv.”, rekao je Vučić.
Prije nekoliko dana na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda raspravljalo se o genocidu u Srebrenici. Sjednici je prisustvovao i Aleksandar Vučić koji se nakon nje obratio javnosti.
“Pokušali smo objasniti našu poziciju, objasniti da je Srbija mala zemlja i znamo da nemamo nikakve šanse. Pritisak se ovdje pojačava i na zemlje koje su bile protiv. Bit će borbe do zadnjeg dana. U našoj misiji ovdje sve pršti energijom.”, kazao je Vučić.
Taktika Rusije i Srbije u Ujedinjenim narodima pri odvraćanju od Rezolucije o genocidu u Srebrenici jeste da sagovornicima kažu da će rezolucija uzrokovati nasilje, da će doći do sukoba i da će cijeli Balkan biti destabiliziran, ocijenio je Al Jazeerin novinar Ivica Puljić koji izvještava iz Washingtona.
S druge strane predsjednik Republike Srpske, Milorad Dodik komentarisao je da ova rezolucija sahranjuje BiH, jer sahranjuje mogućnost da se dva naroda pomire, a oni koji podrže njeno usvajanje to rade iz spekulativnih razloga.
“To je dosipanje soli na ranu. Bošnjaci muslimani neće dobiti ništa od toga osim likovanja, a Srbi će to odbiti i ništa od toga neće primenjivati”, rekao je Dodik u intervjuu za “Rusiju danas”, prenosi Srna.
Na pitanje koje će države osim Rusije glasati protiv rezolucije o Srebrenici, Dodik je rekao da vjeruje da će biti oko 40 zemalja koje “razumeju situaciju”.
“Ne bih licitirao, ali po onome što znam, oko 40 zemalja će biti protiv. To nije malo kada uzmete u obzir da će njih 70, a možda i više biti uzdržano. Onda to znači da definitivna većina u Generalnoj skupštini UN neće glasati `za`”, rekao je Dodik.
Također, Dodik je rekao da ga je iznenadilo što je Ruanda jedan od inicijatora rezolucije.
“U Srebrenici imate dokaze da je Vojska Republike Srpske odvojila žene i decu i prebacila na teritoriju koju su kontrolisali muslimani. U Ruandi je ubijeno 970.000 pripadnika jednog naroda od drugog naroda. Ubijeni su žene, deca, starci, muškarci, niko nije pravio razliku. Sada Ruanda, verovatno perući svoju istoriju pokušava da se stavi na stranu rezolucije. Sram ih bilo!”, rekao je on.
Izgleda da je predsjednik Republike Srpske zaboravio kako i šta je govorio o genocidu u Srebrenici u intervjuu sa Senadom Hadžifejzovićem 2007. godine.
Tako su pojedini iskoristili glasanje o Rezoluciji o Srebrenici kako bi uzburkali javnost i mnogima usadili strah u kosti, te ih podsjetili na dešavanja iz perioda 1992.-1995. godine. Izgleda da ćemo morati sačekati neki novi datum, a ne 2.maj da vidimo šta će donijeti (ne)usvajanje ove rezolucije. Najrealnija slika koju možemo očekivati i na koju smo navikli jeste da će, bez obzira na odluku, sve ostati isto, nepromijenjeno.
