U Velikoj Britaniji počeo je jedan od najkontroverznijih i potencijalno najrevolucionarnijih naučnih projekata do sada – stvaranje osnovnih građevnih elemenata ljudskog života potpuno od nule. Ovaj projekat, koji mnogi smatraju prvim takve vrste u svijetu, ima za cilj da sintetički proizvede dijelove ljudske DNK, a jednog dana možda čak i čitave hromosome.
Do sada je ovakvo istraživanje bilo svojevrsni tabu u naučnim krugovima zbog bojazni da bi moglo otvoriti vrata ka stvaranju „dizajniranih beba“ ili nepredviđenih promjena koje bi mogle utjecati na buduće generacije. Ipak, sada je britanska fondacija Wellcome Trust, najveća svjetska medicinska dobrotvorna organizacija, odlučila da finansira početak ovog projekta sa čak 10 miliona funti. Njihovo obrazloženje jeste da potencijalna korist prevazilazi rizike, jer bi istraživanje moglo otvoriti vrata za liječenje brojnih bolesti koje su do sada bile neizlječive.
Jedan od vodećih naučnika na projektu, dr Julian Sale iz Laboratorije za molekularnu biologiju u Kembridžu, izjavio je za BBC da je riječ o „sljedećem velikom skoku u biologiji“.
“Nebo je granica. Radimo na terapijama koje će pomoći ljudima da stariju zdravije i s manje bolesti. Također želimo stvoriti ćelije otporne na bolesti, koje bismo mogli koristiti za obnovu oštećenih organa, poput jetre, srca ili čak imunološkog sistema”, kazao je dr Sale.
Cilj istraživača je da razviju metode za sintetičku izgradnju sve većih segmenata ljudske DNK, sve do trenutka kada budu mogli stvoriti kompletan hromosom – strukturu koja sadrži gene odgovorne za naš razvoj, rast i održavanje organizma.
Etika i strahovi: Šta ako se tehnologija zloupotrijebi?
Međutim, projekat ne prolazi bez kritika. Pojedini stručnjaci i aktivisti upozoravaju da ovakva tehnologija može lako skrenuti u pogrešnom pravcu. Dr Pat Thomas iz organizacije Beyond GM, koja se bavi pitanjima genetske modifikacije, upozorila je da se ovakva nauka može iskoristiti i za zlo.
“Volimo misliti da svi naučnici rade za dobrobit čovječanstva, ali nauka se može vrlo lako zloupotrijebiti – bilo u vojne svrhe, bilo u stvaranju genetski modifikovanih ljudi”, upozorila je.
Profesor Bill Earnshaw sa Univerziteta u Edinburghu, jedan od vodećih stručnjaka za genetiku, rekao je da se „džin više ne može vratiti u bocu“:
“Možemo postaviti pravila sada, ali ako neka institucija sa pristupom pravoj tehnologiji odluči da sintetiše šta god želi, teško da ćemo ih moći zaustaviti”, rekao je za BBC.
Projekt, koji se simbolično pokrenuo na 25. godišnjicu završetka Human Genome Projecta – koji je po prvi put mapirao ljudski DNK – zamišljen je kao nastavak tog pionirskog rada. No sada naučnici više ne žele samo čitati genetski kod, već ga žele kreirati od samog početka.
Kontrola i društveni dijalog
Prema riječima profesora Matthewa Hurlesa iz Instituta Wellcome Sanger, koji je učestvovao i u mapiranju ljudskog genoma, ovo istraživanje omogućava znatno dublje razumijevanje funkcionisanja DNK:
“Do sada smo mogli samo vršiti manje izmjene u postojećem DNK. Sada ćemo moći izgraditi čitave dijelove i testirati kako zaista funkcionišu – to je ogroman napredak.”
Iako je naglašeno da se neće pokušavati stvoriti „sintetički ljudi“, već će se sav rad odvijati u laboratorijskim uslovima (u epruvetama i posudama), pitanje etike, vlasništva nad genetskim materijalom i komercijalizacije ostaje ključno.
Zbog toga će projekat paralelno voditi i tim iz oblasti društvenih nauka, koji će istraživati kako javnost percipira ovu tehnologiju i koje brige građani imaju. Profesorica Joy Zhang sa Univerziteta u Kentu najavila je da će ovaj dijalog sa javnošću biti ključan dio čitavog poduhvata.
“Ne želimo samo čuti mišljenja stručnjaka, nego i običnih ljudi. Ova tehnologija je previše važna da bi se razvijala iza zatvorenih vrata”, zaključila je.
Prenosi BBC