Ostalo je još sasvim malo vremena do 25. augusta kada su radnici najavili zatvaranje Nacionalne biblioteke. U Vladi Kantona Sarajevo počela su optuživanja ko je kriv za finansijsko stanje ove institucije, ali je tražena i pomoć viših nivoa vlasti. Hoće li neko riješiti problem dok još ima vremena za to?
Ministarstvo kulture i sporta je na sebe preuzelo sufinansiranje plata i doprinosa za pet institucija, dok je Ministarstvo visokog obrazovanja preuzelo sufinansiranje dvije ustanove i to Zemaljskog muzeja i Nacionalne i univerzitetske biblioteke.
Također su iz Ministarstva kulture i sporta objavili saopćenje povodom nastale situacije u kojem su izrazili razumijevanje, ali i nadu da će se situacija poboljšati. Saopćenje u cijelosti možete pročitati ovdje.
Kako piše Klix iako je saopćeno da Vlada KS pokreće razgovore sa svim nivoima vlasti, da bi se pomoglo Nacionalnoj biblioteci, postavlja se pitanje gdje je nastao problem ako se Kanton Sarajevo zakonski sam obavezao da će sufinansirati spomenute institucije kulture.
I upravo je u tom dijelu žestoka rasprava u Vladi KS. Kritiku premijeru Uku uputio je ministar kulture i sporta Kenan Magoda. On je Uku prigovorio da nije bilo volje da se problem Nacionalne biblioteke riješi, kazavši da je ministrica za visoko obrazovanje Adna Mesihović u zadnjih nekoliko mjeseci podijelila skoro 700.000 KM za sportske klubove, iako to nije dio njenog resora.
Predmet rasprave je bilo trošenje tog novca uz naglašavanje da je samo polovina spomenute cifre uplaćena Nacionalnoj biblioteci, do problema ne bi došlo.
Podsjetimo, povodom situacije u kojoj su se našli, Aldin Huskić, predsjednik Vijeća uposlenika, i Ismet Ovčina, direktor NUBBiH, uputili su pismo na adrese Predsjedništva BiH, Ministarstva civilnih poslova, Vlade FBiH, Federalnog ministarstva obrazovanja, Federalnog ministarstva kulture i sporta, Vlade KS-a, Ministarstva kulture i sporta KS, te Ministarstva za nauku, visoko obrazovanje i mlade.
U današnjem svijetu vrijednosti se brzo zaboravljaju. Izvorom znanja, edukacije i informiranja smatraju se društvene mreže. Nikada one neće moći zamijeniti ulogu biblioteka u kojima se nalazi izvor znanja, kulture i tradicije društva, a to su knjige.
Hoćemo li se zapitati kakvo smo to postali društvo ukoliko i ne primjećujemo i nije nam bitno zatvara li se institucija kao što je Nacionalna biblioteka?
25. augusta 1992. godine Nacionalna biblioteka koja se tada nalazila u Vijećnici je zapaljena. Rat je preživjela, hoće li preživjeti nemar vlasti ili će simbolično istog datuma 32 godine poslije zauvijek zatvoriti svoja vrata?
