Kako prenosi Jutarnji list, čelnici Europske unije su u srijedu odlučili pojačati sankcije protiv Teherana dok se svjetske sile trude spriječiti širi sukob na Bliskom istoku nakon iranskog napada na Izrael bespilotnim letjelicama i projektilima.
Samit u Bruxellesu prvi je sastanak 27 čelnika zemalja članica Unije od napada u subotu, do kojeg je došlo više od šest mjeseci nakon izbijanja rata između Izraela i palestinske militantne skupine Hamas, koju podupire Iran.
Izrael je naznačio da će uzvratiti, no nije rekao na koji način. Europske vođe su osudile iranski napad, potvrdili svoju predanost izraelskoj sigurnosti i pozvali sve strane da spriječe daljnje podizanje napetosti, u Libanonu također.
“Smatramo da je veoma važno učiniti sve kako bi se izolirao Iran”, rekao je čelnik sastanka na vrhu i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, dodavši da će se nove sankcije protiv Irana odnositi na tvrtke uključene u proizvodnju dronova i projektila.
Njemački kancelar Olaf Scholz kazao je da je važno da Izrael “ne odgovori vlastitim ogromnim napadom”.
Italija je zasebno, uoči sastanka šefova diplomacija članica skupine G7, izrazila pozitivno mišljenje o sankcijama protiv proizvođača oružja povezanih s napadom na Izrael, kao i onih odgovornih za napade na brodove u Crvenom moru.
Iran je svoj napad započeo u sklopu odgovora zbog napada 1. aprila na vlastito veleposlanstvo u sirijskom Damasku, za koji je okrivio Izrael. Tel Aviv je svoju širu vojnu ofanzivu u Gazi započeo nakon Hamasovog smrtonosnog napada na Izrael 7. oktobra.
Europska unija već je uvela više sankcija protiv Irana zbog kršenja ljudskih prava, širenja oružja za masovno uništenje i podrške Teherana za ruski rat u Ukrajini.
Njemačka, Francuska i nekoliko drugih članica EU-a razmatraju plan da se postojeće sankcije, čija je svrha smanjiti broj dronova kojima Iran opskrbljuje Rusiju, prošire kako bi se odnosile i na projektile kao i na dostavu oružja proiranskim skupinama na Bliskom istoku.
Analitičari tvrde da se Iran vrlo vjerojatno neće suočiti s ozbiljnijim gospodarskim sankcijama zbog zabrinutosti da bi mogle porasti cijene nafte i da bi se moglo razljutiti Kinu, njenog glavnog kupca.
Članak preuzet sa Jutarnji list
