Centar za građansko obrazovanje (CGO) i Antifašisti Cetinja podnijeli su danas Skupština Crne Gore inicijativu za usvajanje Rezolucije o osudi svih oblika neofašizma i potvrdi antifašističkog naslijeđa i vrijednosti. Predlagači smatraju da je donošenje ovakvog dokumenta društveno i politički neophodno, ističući da predstavlja odgovoran odgovor na sve izraženije pokušaje veličanja fašističkih i kolaboracionističkih ideologija, simbola i pojedinaca u Crnoj Gori i širem regionalnom prostoru.
U obrazloženju inicijative navodi se da savremena Crna Gora počiva na temeljima antifašističke borbe te da je ustavno definisana kao građanska država. Kako ističu iz CGO-a i Antifašista Cetinja, antifašizam nije samo dio historijskog identiteta države niti se svodi na sjećanje na Drugi svjetski rat i Narodnooslobodilačku borbu, već predstavlja jednu od ključnih vrijednosti na kojima se zasniva savremeno crnogorsko društvo.
Predlagači poručuju da bi Skupština Crne Gore trebala jasno potvrditi da u demokratskoj i evropski orijentisanoj državi nema mjesta za glorifikaciju pokreta i ideologija koje su iza sebe ostavile zločine, progone i masovna stradanja.
Revizionizam kao društveni izazov
U inicijativi se upozorava da su posljednjih godina sve prisutniji pokušaji historijskog revizionizma, relativizacije ratnih zločina i javnog predstavljanja osoba povezanih s fašističkim ideologijama u pozitivnom svjetlu. Takve pojave, smatraju predlagači, ne mogu se posmatrati isključivo kao pitanje različitih historijskih tumačenja, već predstavljaju ozbiljan društveni i sigurnosni problem.
Prema njihovim ocjenama, veličanje spornih ideologija i ličnosti doprinosi jačanju ekstremizma, produbljuje postojeće podjele u društvu te povećava etničku i nacionalnu distancu među građanima. Posebnu zabrinutost izazivaju slučajevi u kojima se ratni zločinci ili osobe odgovorne za etnička čišćenja predstavljaju kao heroji ili patriote.
Takva praksa, navode iz CGO-a i Antifašista Cetinja, dovodi do normalizacije govora mržnje i potkopava kulturu sjećanja koja bi trebala biti zasnovana na poštovanju žrtava i historijskih činjenica. Smatraju da društvo koje ne reaguje na pokušaje rehabilitacije zločinačkih ideologija rizikuje da izgubi temeljne demokratske vrijednosti i standarde.
Predložena rezolucija, kako ističu, bila bi prvi institucionalni korak ka sistemskom suzbijanju narativa koji glorifikuju ratne zločine i njihove počinioce. Istovremeno bi predstavljala snažnu poruku da Crna Gora ostaje privržena vrijednostima na kojima je izgrađena, uključujući slobodu, jednakost, toleranciju i poštovanje ljudskih prava.
Predlagači vjeruju da bi ovakav dokument trebao dobiti podršku svih parlamentarnih stranaka bez obzira na političke ili ideološke razlike, jer se radi o pitanju koje prevazilazi dnevnu politiku i tiče se osnovnih vrijednosti savremenog društva.
Antifašizam kao dio evropskog puta
Iz CGO-a i Antifašista Cetinja naglašavaju da je sadržaj rezolucije u potpunosti usklađen s evropskim putem Crne Gore. Podsjećaju da su moderna Evropa i Evropska unija nastale na iskustvu pobjede nad fašizmom i na odlučnosti da se takve ideologije nikada više ne ponove.
Prema njihovim riječima, evropske integracije ne podrazumijevaju samo ispunjavanje tehničkih kriterija i reformskih obaveza, već i prihvatanje demokratskih vrijednosti, vladavine prava, zaštite ljudskih prava i borbe protiv diskriminacije. Upravo zbog toga smatraju da bi usvajanje rezolucije predstavljalo važan pokazatelj opredijeljenosti Crne Gore evropskim principima.
Predlagači također očekuju da bi dokument mogao podstaći nadležne institucije da dosljednije primjenjuju zakonske mehanizme u slučajevima govora mržnje, javnog veličanja fašističkih ideologija i pokušaja izazivanja nacionalne ili vjerske netrpeljivosti.
Kako navode, veličanje ratnih zločinaca i zločina počinjenih u ime neofašističkih ideologija predstavlja oblik govora mržnje koji direktno vrijeđa žrtve i njihove porodice. Zbog toga smatraju da bi jasna osuda takvih pojava iz najvišeg zakonodavnog doma poslala snažnu poruku građanima, ali i pokazala odgovoran odnos političkih aktera prema državi i njenim temeljnim vrijednostima.
Kao primjer navode da je Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 29. aprila 2026. godine usvojio sličnu rezoluciju, pri čemu je protiv glasao samo jedan zastupnik. Inicijativu su tada pokrenuli Saša Magazinović i Jasmin Imamović iz Socijaldemokratska partija Bosne i Hercegovine, što predlagači vide kao primjer institucionalnog odgovora na pojave historijskog revizionizma i veličanja zločinačkih ideologija.