Razvoj sve napetijeg raketnog sukoba iznad Perzijskog zaljeva pokazuje koliko bi dugotrajan rat mogao ozbiljno uzdrmati svjetsku ekonomiju, upozorava Dominic Waghorn, urednik za međunarodna pitanja Sky Newsa. Kako kaže, u slučaju najcrnjeg scenarija, posljedice bi osjetili svi.
Iran je, prema njegovim riječima, u vrlo kratkom roku gađao energetske ciljeve u Saudijskoj Arabiji, Kataru, Kuvajtu i Izraelu. Iako su mnogi očekivali slabljenje iranske vojske nakon višesedmičnih napada, to se zasad nije dogodilo.
Napad na plinsko postrojenje Ras Laffan u Kataru, izveden s relativno malim brojem projektila, izazvao je štetu procijenjenu na oko 26 milijardi dolara. Obnova bi mogla trajati godinama, dok će smanjena isporuka ukapljenog prirodnog plina dodatno podići cijene, koje su u Evropi već porasle za oko 30 posto.
Ekonomisti i analitičari već sada upozoravaju na teške posljedice, i to nakon samo jednog dana intenzivnih napada na energetsku infrastrukturu. Ako se ovakav tempo nastavi, upozorava Waghorn, posljedice bi mogle biti dugoročne i vrlo ozbiljne.
U razgovoru s iranskim diplomatom Esmailom Baghaeijem u Teheranu, Waghorn je pokušao saznati više o novoj strategiji eskalacije. Baghaei je poručio da zemlja koja je izložena vojnoj agresiji ne može ostati pasivna te da Iran odgovara onima koje smatra odgovornima za sukob.
Sukobi su se dodatno zaoštrili nakon što je Izrael podigao nivo napada gađanjem iranskog plinskog polja Južni Pars, na što je Iran brzo uzvratio. U takvim okolnostima, američki predsjednik Donald Trump reagovao je upozorenjem, pozivajući Izrael da obustavi napade na plinska polja, ali i Iran da se suzdrži od daljnjih udara na energetsku infrastrukturu.
Na pitanje postoji li prostor za diplomatiju, Baghaei je bio skeptičan, ističući da je teško govoriti o pomirenju dok Iran tvrdi da je izložen napadima i ciljanju njegovih ključnih ljudi.
Istovremeno, pojavile su se informacije da Washington razmatra slanje trupa radi osiguranja Hormuškog tjesnaca, što bi moglo dodatno produžiti sukob. Ako Iran zadrži kapacitete za napade, energetska postrojenja u regiji mogla bi biti ozbiljno ugrožena, s velikim posljedicama po globalnu ekonomiju.
Cijene nafte, plina, ali i proizvoda poput plastike i gnojiva već rastu, a analitičari upozoravaju da bi ovo mogao biti tek početak šire ekonomske krize.