Cijene nafte snažno su porasle na početku sedmice nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael tokom vikenda izveli napade na Iran, što je izazvalo zabrinutost na globalnim tržištima. Američka sirova nafta u nedjelju navečer poskupjela je i do osam posto, dostigavši oko 72 dolara po barelu, prije nego što se stabilizirala na približno 71 dolar.
Globalna referentna vrijednost, Brent nafta, zabilježila je još snažniji skok – u jednom trenutku više od 12 posto, na oko 82 dolara po barelu. Ipak, cijena se kasnije povukla ispod 78 dolara. Za poređenje, u petak je Brent iznosio nešto više od 73 dolara po barelu, prema izvještaju CNN.
Iako je početni rast bio izražen, analitičari navode da se kretao u okvirima očekivanog za tržište pogođeno geopolitičkom neizvjesnošću, ali bez znakova potpune panike. Cijene su, podsjećaju, bile u uzlaznom trendu i prije samih napada, dok trgovci sada procjenjuju da bi poremećaji mogli biti kratkotrajnog karaktera, pod uslovom da ne dođe do šire eskalacije.
Pad berzanskih indeksa i dobitnici krize
Dok su cijene nafte rasle, berzanski indeksi zabilježili su pad. Terminski ugovori na S&P 500, Nasdaq i Dow Jones oslabili su za oko jedan posto na početku trgovanja. Investitori su reagovali oprezno, procjenjujući moguće posljedice daljeg razvoja sukoba.
S druge strane, pojedini sektori zabilježili su rast. Energetske kompanije poput ExxonMobil i Chevron ostvarile su rast terminskih ugovora od približno dva posto, jer više cijene nafte obično znače i veće prihode za proizvođače. Blagi rast zabilježile su i dionice kompanija iz namjenske industrije, uključujući Northrop Grumman i Lockheed Martin, s obzirom na očekivanja povećane potrošnje na odbranu u slučaju dugotrajnijeg sukoba.
Neizvjesnost dodatno pojačava izjava američkog predsjednika Donald Trump, koji je nagovijestio da bi sukob mogao trajati sedmicama. Analitičari upozoravaju da bi ozbiljnija eskalacija, poremećaji u proizvodnji ili zatvaranje Hormuškog moreuza mogli pogurati cijenu nafte na 100 dolara po barelu ili više.
Hormuški moreuz i globalne posljedice
Posebna zabrinutost vezana je za Hormuški moreuz – uski plovni prolaz uz južnu obalu Irana kroz koji dnevno prođe oko 20 miliona barela nafte, što čini približno petinu globalne proizvodnje. U.S. Energy Information Administration ovaj prolaz naziva „kritičnim naftnim koridorom“. Svako ozbiljnije ometanje saobraćaja kroz moreuz imalo bi snažne posljedice po globalno tržište.
Iran je jedan od većih proizvođača nafte i prema podacima OPEC posjeduje treće najveće dokazane rezerve nafte u svijetu. Organizacija je zajedno sa saveznicima najavila povećanje dnevne proizvodnje za 206.000 barela, nakon ranije pauze u postepenom rastu proizvodnje. Ipak, analitičari smatraju da dodatna ponuda vjerovatno neće biti dovoljna da ublaži eventualni snažniji poremećaj.
Eventualno zatvaranje Hormuškog moreuza posebno bi pogodilo azijske ekonomije poput Kine i Indije, ali bi posljedice bile globalne. Stručnjaci upozoravaju da bi rast veleprodajnih cijena goriva brzo doveo do viših cijena na benzinskim pumpama, čime bi se dodatno pojačali inflatorni pritisci i troškovi života širom svijeta.