Američki predsjednik Donald Trump ponovo je izazvao potrese na svjetskim finansijskim tržištima nakon što je zaprijetio Kini „prekidom poslovanja u vezi s jestivim uljem“, optužujući Peking da namjerno odbija kupovati američku soju. Njegova izjava, objavljena na društvenoj mreži Truth Social, označava novu eskalaciju u već napetim trgovinskim odnosima između dvije najveće svjetske ekonomije, prenosi CNBC.
Trump je u poruci Kinu nazvao „ekonomskim neprijateljem“ i poručio da je riječ o „namjernom udaru na američke poljoprivrednike“. „Kao primjer, možemo lako sami proizvoditi jestivo ulje, ne moramo ga kupovati od Kine“, napisao je američki predsjednik, dodavši da njegova administracija razmatra i „druge oblike odmazde“ protiv Pekinga.
Ova izjava dolazi u trenutku kada su odnosi Washingtona i Pekinga već napeti zbog trgovinskih sporova, tehnoloških sankcija i pitanja sigurnosti u indo-pacifičkom regionu. Trump je već ranije više puta kritikovao Kinu zbog, kako tvrdi, „nepoštene trgovinske prakse“ i „krađe američkih radnih mjesta“, ali najnovije prijetnje dodatno su uzdrmale globalna tržišta.
Kinesko-američki trgovinski zastoj
Kina je dugi niz godina bila najveći kupac američke soje, jedne od ključnih poljoprivrednih sirovina u trgovini između dvije zemlje. Tokom prošle godine, kineski uvoznici kupili su čak 27 miliona metričkih tona američke soje, u vrijednosti od gotovo 13 milijardi dolara. Međutim, od maja ove godine Peking nije kupio nijedno zrno soje iz Sjedinjenih Američkih Država, što se direktno povezuje s rastućim tenzijama i uzvratnim carinama koje su obje zemlje uvele jedna drugoj.
Umjesto toga, Kina se okrenula tržištima Južne Amerike, prije svega Argentini i Brazilu, gdje su troškovi proizvodnje niži, a političke veze manje opterećene trgovinskim sporovima. Prema analitičarima, ovaj zaokret ima i simboličnu dimenziju, jer pokazuje spremnost Pekinga da se ekonomski distancira od Washingtona.
Zanimljivo je da se argentinski predsjednik Javier Milei sastao s Trumpom u Bijeloj kući svega nekoliko sati prije nego što je američki lider objavio svoju prijetnju Kini. Taj tajming, smatraju stručnjaci, nije slučajan i može se posmatrati kao signal jačanja američkih veza s Južnom Amerikom u pokušaju da se suprotstavi kineskom uticaju na globalnom tržištu hrane i sirovina.
Tržišta reagovala burno
Trumpove izjave izazvale su momentalnu reakciju na finansijskim tržištima. Indeks S&P 500 pao je neposredno nakon njegove objave, dok je vrijednost američkih dionica smanjena za čak 450 milijardi dolara u samo sedam minuta, prema podacima finansijskih analitičara. Investitori su, po svemu sudeći, reagovali na mogućnost novog talasa trgovinskog rata, koji bi mogao dodatno poremetiti globalne lance snabdijevanja i povećati inflatorne pritiske.
Nakon objave, tržište jestivog ulja i soje takođe je zabilježilo snažne oscilacije, a cijene soje na Čikaškoj berzi pale su za više od 3% u jednom danu. Analitičari upozoravaju da bi dugotrajan trgovinski sukob s Kinom mogao ozbiljno ugroziti američke poljoprivrednike, posebno one u državama Srednjeg zapada koji čine važan dio Trumpove političke baze.
Još jedna verbalna eskalacija
Ovo nije prvi put da su Trumpove izjave izazvale poremećaje na tržištima. Samo prošle sedmice zaprijetio je uvođenjem masovnih carina na kineske proizvode, što je izazvalo sličnu paniku među investitorima. Dan kasnije pokušao je ublažiti situaciju izjavom: „Ne brinite se za Kinu, sve će biti u redu.“
Međutim, najnovija retorika oko „prekida poslovanja s jestivim uljem“ pokazuje da američki predsjednik i dalje koristi ekonomsku politiku kao instrument pritiska i političke poruke, bez obzira na posljedice koje njegove riječi imaju na globalna tržišta i odnose između Washingtona i Pekinga.