Američki predsjednik Donald Trump jutros je obznanio da su Izrael i Hamas postigli dogovor o prvoj fazi njegovog mirovnog plana za Gazu, što bi, ukoliko ga odobri izraelska vlada, moglo označiti najveći diplomatski pomak od početka rata. Sporazum predviđa oslobađanje svih izraelskih talaca, djelimično puštanje palestinskih zatvorenika, ulazak humanitarne pomoći u Gazu i povlačenje izraelske vojske na dogovorenu liniju razdvajanja.
Izraelske odbrambene snage već su saopćile da su započele pripreme za “prilagođavanje linija razmještaja”, što ukazuje da se vojska sprema za moguće povlačenje ukoliko kabinet potvrdi sporazum. Izraelska vlada zakazala je sjednicu za četvrtak u 17:00 po jerusalimskom vremenu (14:00 po našem), kada će ministri raspravljati i glasati o prijedlogu. Prema izvještaju BBC-ja, ako dogovor dobije zeleno svjetlo, prekid vatre će stupiti na snagu odmah, a pokrenut će se 72-satno odbrojavanje do povratka talaca koje Hamas drži u Gazi.
Prva faza mira
Prema informacijama iz Bijele kuće, prva faza obuhvata ograničeni prekid vatre, razmjenu zarobljenika i početak procesa humanitarne stabilizacije Gaze. Dva visoka američka zvaničnika – Steve Witkoff, specijalni izaslanik SAD-a, i Jared Kushner, bivši Trumpov savjetnik i zet – otputovali su u Izrael kako bi nadgledali implementaciju sporazuma. Očekuje se da izraelskim trupama neće trebati više od 24 sata da se povuku na dogovorene položaje nakon što dobiju naredbu.
Trump je izjavio da će 20 izraelskih talaca, za koje se vjeruje da su živi, biti ponovo spojeni sa svojim porodicama u ponedjeljak. Istovremeno, humanitarni konvoji s medicinskom pomoći, hranom i gorivom trebali bi ući u Gazu kroz prijelaz Rafa, uz koordinaciju Egipta i Ujedinjenih nacija.
Politička i bezbjednosna neizvjesnost
Iako su međunarodni mediji vijest nazvali “istorijskim probojem”, mnogi analitičari upozoravaju da je situacija daleko od stabilne. Izraelska vlada i dalje je duboko podijeljena po pitanju ustupaka Hamasu, dok je premijer Benjamin Netanyahu pod pritiskom tvrdolinijaša koji se protive bilo kakvom povlačenju. U Gazi, Hamasova politička i vojna krila takođe nisu u potpunosti usklađena, što bi moglo otežati implementaciju dogovora.
Osim toga, Trumpov plan ne rješava dugoročna pitanja – status Gaze, bezbjednosne garancije Izraela, kao ni budući politički okvir palestinske samouprave. Kritičari ističu da bi dogovor mogao biti samo privremeno primirje, a ne put ka trajnom miru.
Reakcije i međunarodni odjek
Reakcije svjetskih lidera bile su mješovite. Evropska unija pozdravila je sporazum kao “korak u pravom smjeru”, dok su Egipat i Katar, ključni posrednici, izrazili oprezni optimizam. U međuvremenu, organizacije za ljudska prava upozorile su da humanitarni prekid mora biti praćen stvarnim i održivim pristupom pomoći stanovništvu Gaze.
Američki mediji navode da je Trumpov cilj da ovaj dogovor postane osnova za širi mirovni plan Bliskog istoka, koji bi uključio normalizaciju odnosa Izraela s više arapskih država. Ipak, pred njim je složen zadatak: pretvoriti krhki prekid vatre u trajan politički sporazum.
Dogovor između Izraela i Hamasa, ako bude potvrđen, mogao bi značiti kraj najkrvavijeg poglavlja u Gazi u posljednjih nekoliko godina. No, put do trajnog mira ostaje dug i neizvjestan. Mnogi podsjećaju da su i raniji pokušaji prekida vatre propadali u roku od nekoliko dana. Sada, s novim američkim predsjednikom koji lično stoji iza inicijative, svijet pažljivo gleda prema Jerusalimu – nadajući se da će ovoga puta riječ “mir” dobiti stvarno značenje.