Vojni stručnjak Berko Zečević prokomentarisao je za naš portal jutrošnji kratki napad Izraela na Iran, kao i generalno situaciju koja vlada između ove dvije zemlje od napada na iranski konzulat u Damasku. Zečević je također objasnio kakve će posljedice posljednji napad imati na globalnom nivou.
Naš sagovornik tvrdi da je vrlo malo informacija o trenutnom odnosu između Irana i Izraela, kao i tome šta možemo očekivati, nakon ovog, izgleda prvog vojnog odgovora Izraela. “Ne mogu reći ništa novo, jer su informacije kojima do sada raspolažemo veoma šture. Odgovor Izraela će biti jasan i precizan. Izrael je moćniji u odnosu na iransku protivvazdušnu odbranu, a šta se tačno dogodilo saznat ćemo najbolje od Amerikanaca.”
Međutim, Zečević je siguran da ovaj posljednji napad neće imati posljedice na međunarodnu zajednicu. Kaže kako i jedna i druga strana pokušavaju da minimiziraju značaj i efekat napada.
“Napad Izraela na Iran koji je bio kratak i izgleda efikasan neće imati posljedice na međunarodnu zajednicu. To je prije svega odgovor Izraela da bi smirio svoju javnost, a istovremeno ako vidite reakcije iranskih vojnih i političkih dužnosnika, oni pokušavaju da minimiziraju značaj i efekat napada. Generalno svode to na efekat smrti avionske artiljerije koja je dejstvovala rano jutros. I jedna i druga strana prigušuju značaj ovog događaja, ali on će u narednom periodu vjerovatno biti analiziran imajući u vidu da je ekstremno važno da strane izvan Irana procijene nivo protivvazdušne odbrane.”
Kada je riječ o velikim silama, Kini i Rusiji, one se prema mišljenju Zečevića neće miješati u ovaj konflikt, ali će i jedni i drugi posmatrati i indirektno učestvovati u njemu. “Nemaju razlog da se umiješaju direktno. Rusija je isporučila dio protivvazdušnih sredstava, raketnih sredstava Iranu kao kompenzaciju za isporučene bespilotne letjelice. S druge strane, Kina će veoma pažljivo pratiti, jer je važno da promatra kako raketni sistemi, ako su aktivirani, dejstvuju. Razlog tome jeste što Kina indirektno i direktno pomaže razvoju vojne industrije Irana.”
Podsjetimo da je sve započelo izraelskim napadom 1. aprila na iranski konzulat u Damasku, u kojem je ubijeno sedam članova IRGC-a, kao i dvojica generala zaduženih za operacije u Siriji i Libanu, zajedno sa još šest osoba.
Nakon toga je Iran upotrebom stotina dronova i projektila direktno ciljao Izrael u noći sa 13. na 14. april u znak odmazde za izraelski napad na iranski konzulat. To je bio najveći napad dronom koji je ikad izvela jedna država, i bio je to prvi put da je Iran direktno napao Izrael nakon što su gotovo pola stoljeća proveli kao zakleti neprijatelji.
Posljednji napad desio se jutros, kada je izraelska vojska napala Iran, što je izgleda bio prvi vojni odgovor Izraela na iranski napad. Iranski zvaničnici saopštili su da je napad pogodio vojnu vazdušnu bazu u blizini grada Isfahana, u centralnom Iranu. Razmjeri i način napada bili su nejasni. I početna reakcija u Izraelu i Iranu bila je prigušena, a mediji u obje zemlje su izgleda umanjili značaj napada, što je, kako su analitičari rekli, pokušaj deeskalacije situacije.
Skoro nedjelju dana svjetski lideri pozivaju Izrael i Iran da izbjegavaju izazivanje šireg rata u regionu. Izraelska vojska je odbila da komentariše. Svi zvaničnici su govorili anonimno, jer nisu bili ovlašteni da o tome javno razgovaraju.
Eksplozije su uslijedile poslije manje od sedam dana nakon što je Iran ispalio više od 300 projektila i dronova na Izrael. Danima su izraelski lideri prijetili da će odgovoriti na iranski udar, koji je višegodišnji rat u sjenci pretvorio u direktni sukob.
