Vlada Federacije Bosne i Hercegovine nastavila je s praksom imenovanja vršilaca dužnosti u ključnim državnim preduzećima i ustanovama, uz najave konkursnih procedura koje bi trebale uslijediti.
Na posljednjoj sjednici doneseno je nekoliko značajnih odluka koje mijenjaju rukovodstva u kompanijama od strateškog značaja.
Promjene u Binasi i Međunarodnom aerodromu Sarajevo
Jedna od odluka odnosi se na Privredno društvo Binas d.d. Bugojno, gdje je Vlada dala saglasnost Nadzornom odboru da imenuje Abaza Manđuku za vršioca dužnosti direktora. Manđuka će obavljati ovu funkciju najduže 12 mjeseci, ili do okončanja konkursne procedure. Ova promjena dolazi nakon odluke o razrješenju dosadašnjeg v.d. direktora.
Sličan potez povučen je i u Javnom preduzeću Međunarodni aerodrom Sarajevo, gdje je imenovana nova uprava. Na poziciju vršioca dužnosti direktora aerodroma imenovan je Sanin Ramezić, dok su Amadeo Mandić i Slobodan Kadijević preuzeli funkcije izvršnih direktora za promet i razvoj. I ovdje je promjena uslijedila nakon razrješenja prethodne uprave.
Ceste Federacije BiH i socijalne ustanove
U JP Ceste Federacije BiH također dolazi do promjena. Luka Raguž i Ademir Toromanović preuzimaju funkcije v.d. izvršnih direktora za ekonomske i pravne poslove, odnosno tehničke poslove. Njihovi mandati traju do šest mjeseci ili do okončanja konkursa. Prethodna uprava razriješena je zbog isteka mandata.
S druge strane, Ustanova za socijalno zbrinjavanje, odgoj i obrazovanje – Sarajevo konačno je dobila stalnog direktora. Nakon provedene konkursne procedure, Amela Smajić-Džaferagić imenovana je za direktoricu na mandatni period od četiri godine.
Kontinuitet v.d. modela upravljanja
Ove promjene dio su šireg trenda imenovanja vršilaca dužnosti u javnim preduzećima u Federaciji BiH, prakse koja već godinama izaziva kritike javnosti i stručnjaka. Upravne pozicije često ostaju privremeno popunjene i po nekoliko godina, dok konkursi ili kasne ili se provode pod sumnjivim okolnostima.
Iako Vlada FBiH ističe da su konkursi u planu, sve češće se postavlja pitanje koliko ovakva praksa doprinosi transparentnosti i efikasnosti javnih preduzeća. S druge strane, rukovodioci koji dolaze na funkcije bez stalnog mandata često se percipiraju kao politički podobni, a ne profesionalno kompetentni.
Ostaje da se vidi hoće li najavljeni konkursi za rukovodstva ovih i drugih preduzeća biti provedeni u roku ili će vršioci dužnosti ostati trajno rješenje, kao što se to često dešava u praksi.